„Agenda 2030: Ekonomija pred izazovima današnjice“ usmjerena je na ekonomska pitanja kako trasnformirati naš svijet. Paul Johnson je u svojoj „Modern History“ napisao da je time započela moderna povijest, tj. kako teorija relativnosti i kvantna fizika predstavljaju paradigmatsku promjenu. Ekonomisti se pitaju nalazimo li se mi možda u nekom takvom razdoblju u ekonomiji i politici…!? ,

Da pitam Davora Bernardića – je li fizičar ili lider!?

Sigurna sam kako bi mu ovo fantastično išlo! Ova znanost liderstva predstavlja “kvantni skok” u odnosu na stari, još uvijek prevladavajući način upravlja. Za lidere u svijetu biznisa opisani skok predstavlja metaforu prelaska iz poznatog, “kontrolabilnog” svijeta u kojem se osjećaju sigurnima u nepoznato, nepredvidljivo i neupravljivo. Traži od njih da iznova preispitaju svoje duboke, ponekad i nesvjesne pretpostavke te načine interpretiranja događaja i okoline u kojoj žive. Traži se od njih da promijene – svjetonazor! Stara paradigma liderstva primarno je usmjerena na “ovdje i sada” promišljanje, na stvari i događaje koje može vidjeti, dotaknuti i mjeriti. Usmjerena je na stanje. Mehanicistički menadžer je zadovoljan tek onda kada vidi da ljudi rade tj. kada vidi konkretno kretanje ljudi, papira, automobila, kamiona. Nova kvantna znanost je otkrila da fizičko stanje nekog sustava krije u sebi bogatstvo neiskorištenog potencijala koje ostaje izvan područja pozornosti ili tek treba nastati.

Newtonova organizacija i lideri koncentrirani su prije svega na djelovanje, na postavljanje ciljeva i postizanje rezultata, na tehniku i izvršenje. Oni promatraju i kontroliraju objekte kako bi mogli njima manipulirati. Za kvantnu organizaciju i lidere univerzum nije tiha, hladna i neprijazna praznina već beskrajno polje potencijala i međusobno povezanih obrazaca dinamičke energije. Objekti su samo površinske manifestacije dubokog unutarnjeg poretka. Njih interesiraju skriveni obrasci u pozadini događaja, nevidljive veze, sinkroniciteti i evolucija, dok svoje djelovanje temelje na viziji. Kvantni lideri primarno su usmjereni na postojanje, a tek onda na djelovanje.

Svjetska akademija je počela vrlo angažirano baviti njime. Je li to vizija kako se treba ići… dakle ne malu,nego na veliku promjenu i u ekonomiji i u politici. Sasvim je jasno kako rješenje nisu ni kapitalizam ni socijalizam. Naravno trebali bismo ići u smjeru demokracije, ali puno više od ove koju imamo danas. Dakle, očito je da mi ne znamo što je to, ali da na tome treba raditi. Nadalje, ako povučemo analogiju s fizikom, bilo bi korisno postaviti neke postulate. Što bi ovdje bili postulati? Iz najobičnijeg sebičnog razloga postulat treba biti da čovjek mora biti u središtu. No mi se u politici danas gotovo uopće ne fokusiramo na taj postulat. Tako imamo paradoks da u jednoj vrlo konzervativnoj organizaciji, Katoličkoj crkvi, imamo predvodnika Papu, koji je mnogo veći socijalist od mnogih socijaldemokratskih lidera. Istaknuti da je cilj Agende 2030. očuvati i osnažiti ljudski i prirodni kapital – koji su daleko važniji nego što je manufakturni kapital na čijem nepotrebnom i uglavnom štetnom povećanju radi potrošačko društvo. Ljudski kapital je daleko najvažniji, a preduvjet je očuvanje prirodnog kapitala, kojeg opet i u našoj državi nemilice trošimo. Istaknimo ponovno da je u našoj dominantno katoličkoj zemlji zanemarena činjenica da je Papa Franjo u jednom od svojih prvih dokumenata ‘Evangelii Gasudium’ iz 2013. jasno rekao „Ova ekonomija ubija!… Ljudi su smatrani potrošnom robom, iskorišteni i odbačeni!“, da je njegova prva enciklika ‘Laudato si’ iz 2015.g. usmjerena klimatskim promjenama.

Pogledajte što je učinio njemački socijaldemokrat Gerhard Schroeder kada je bio na vlasti – smanjio je prava radnika. To je isto kod nas učinio SDP kada je došao na vlast. Uveli su mnoštvo tzv. mjera štednje, no HDZ s naputcima iz EU je otišao puno dalje tj. ispod održive razine dostojanstvenog življenja čovjeka koje uništavate ljudski kapital, a to je daleko najvažniji kapital. Agenda ima 17 ciljeva: Iskorijeniti siromaštvo, Iskorijeniti glad i promovirati održivu poljoprivredu, Osigurati svima zdrav život, Osigurati svima kvalitetno obrazovanje, Osigurati punu zaposlenost, Smanjiti nejednakost, Hitno ublažiti klimatske promjene i njene posljedice, Očuvati mora, Očuvati bioraznolikost i Poticati miroljubiva društva. Ovaj dokument odnosi se na sve države i traži aktivan angažman svih nas: država, akademija, sveučilišta, gospodarstava, nevladinih organizacija, itd. Naših građana ekstremno siromaštvo i nejednakost se u našoj domovina nije smanjila nego se povećala. Niz istraživanja pokazuje da povećana nejednakost povećava smrtnost, smanjuje životni vijek, povećava stopu kriminala. Svi socio-ekonomski indikatori pogoršavaju se povećanjem nejednakosti. Svjedoci smo posebnih političkih zbivanja, a politika zadire u sve i utječe na sve, pa i na ekonomiju. Nedavno je ‘Sat propasti’ (Doomsday Clock) pomaknut još bliže ponoći, na 2.5 minute od ponoći, a danas bi vjerojatno bio pomaknut još bliže. Nadam se kako će ova opetovana konferenca u Davosu ukazati na moguća rješenja većine navedenih problema, barem onih usko povezanih s ekonomijom. Nadam se da će među tim prijedlozima biti ono što se zove ‘out-of-the-box’ prijedloga, koji će omogućiti nove, paradigmatske promjene, jer stare metode – štednja, ‘outsourcing’, intervencije, sankcije i rat – očito nisu rješenje.

Jadranka