Na internetu sam pronašla ovaj članak koji će se svidjeti svim kavopijama:

Prva, druga, treća šalica kave.
Krećemo već ujutro, pa je pijemo na poslovnim sastancima, s prijateljicama, kod kuće.
Ukratko, ne možemo bez nje.
I ne moramo imati grižnju savjesti jer najnovija su znanstvena istraživanja pokazala da su predrasude o njezinu štetnom djelovanju na zdravlje netočne.
Naprotiv, popravlja raspoloženje, štiti od pojave žučnih kamenaca, pa čak i jača srce. Nekoć kava nije bila na dobrom glasu.
Govorili su nam da je opasna za srce i živčani sustav, da povećava razinu kolesterola u krvi te da čak pospješuje pojavu određenih vrsta tumora.
U studenome 1970. došlo je do preokreta. U Veneciji je tada održan Prvi biofarmakološki simpozij o kavi, nakon kojeg su uslijedili brojni seminari i predavanja koji su omogućili detaljniju analizu kave s dijetološkog, nutricionalnog i fiziološkog aspekta.
Danas, nakon tridesetak godina istraživanja i uspoređivanja rezultata, napokon možemo reći da imamo novu osobnu iskaznicu tog popularnog napitka.
Kava je nadražujuća supstancija
Djeluje na živčane centre čineći nas budnijima i aktivnijima, posebno u obavljanju intelektualnih aktivnosti ili aktivnosti koje zahtijevaju spremnost i brzinu refleksa.
Za to je zaslužan kofein (jedna šalica kave sadrži oko 5 mg kofeina), alkaloid koji stimulira cerebrospinalni sustav u razdoblju oko dva sata nakon konzumiranja kave.
Provedeni su eksperimenti pokazali da uzimanje kofeina u terapeutske svrhe izaziva povećanje brzine uvjetovanih refleksa.
Istraživanje provedeno u Sleep Research laboratoriju, na sveučilištu u Leichestershireu (Engleska), pokazalo je da kofein izaziva smanjenje pospanosti kod vozača automobila te na taj način smanjuje i opasnost od prometnih nesreća, nastalih kao posljedica neispavanosti i umora.
Prirodni je antidepresiv
Do tog su zaključka došli znanstvenici s Medicinskog odjela Sveučilišta u Bostonu nakon desetogodišnjeg istraživanja, kojim su uspjeli dokazati da kava poboljšava raspoloženje i pomaže nam da se lakše suočimo sa svakodnevnim problemima.
Nije štetna za srce.
Naprotiv, u farmakoterapiji se kofein koristi kao kardiotonik jer jača tonus arterija i poboljšava cirkulaciju u koronoranim žilama.
Njegova navodna odgovornost za pojavu aritmija opovrgnuta je brojnim istraživanjima koja su provedena na zdravim osobama i osobama koje boluju od srčanih bolesti.
Kod osoba koje su bile uključene u ovo istraživanje uzimanje 500 mg kofeina (što odgovara količini od 5 do 7 espressa na dan) nije prouzročilo pojavu aritmije.
Što se tiče optužbi na račun kave da izaziva povišenje krvnog tlaka, samo su djelomično točne: naime, povišenje vrijednosti tlaka samo je privremeno.
Osim toga, dokazano je da je kava korisna za disanje zato što potiče širenje bronhija i ventilaciju pluća.
Pomaže u održavanju vitkosti
Zbog svog djelovanja na živčani sustav, kava uzrokuje širenje bubrežnih arterija, što za posljedicu ima povećanje diureze, dakle bolju drenažu nakupljene tekućine.
Osim toga, djeluje na endokrine žlijezde: stimulira lučenje hormona nadbubreženih žlijezda (kortizon, adrenaobje lin i ostalih) te funkciju štitnjače, ubrzavajući metabolizam i povećavajući lipolizu (razgradnja masnoća).
U istraživanju provedenom na Fiziološkom institutu u Losanni ispitivano je kakav učinak svakodnevna konzumacija kave ima na energetski metabolizam žena u razdoblju od 24 sata, neovisno o tome jesu li mršave ili pretile.
Otkriveno je da je kod obje skupine ujutro nakon dana podvrgavanja testu došlo do znatnog povećanja sagorijevanja kalorija (povećanje termogeneze) i količine masnoća koje se koriste kao izvor energije.
Tonificirajuće djeluje na muskulaturu. Pospješuje sposobnost kontrakcije mišića, smanjuje umor i poboljšava koordinaciju pokreta.
Zbog takvog njezinog djelovanja, preporučuje se sportašima, posebno onima koji se bave napornim sportovima i imaju dugotrajne treninge.
Olakšava probavu.
Kava stimulira vazomotorne živce te na taj način pospješuje lučenje želučanih sokova, poboljšavajući probavni proces.
Osim toga, aktivira lučenje žući, kontrakciju žučnog mjehura te pomaže pokretljivosti crijeva, stimulirajući njegove funkcije.
Ne uzrokuje fizičku ovisnost
Dokazali su to istraživači s psihijatrijskog odjela Sveučilišta u Vermontu (SAD), utvrdivši da se čak niti kod najstrastvenijih kavopija ne razvija nikakav oblik ovisnosti o kofeinu.
Ono što se naziva “posljedicama prekidanja konzumacije kofeina” (pospanost, glavobolja, smanjena sposobnost koncentracije i pažnje) može se pripisati samo psihološkim faktorima, a ne fizičkoj ovisnosti o toj supstanciji.
Espresso ne povisuje razinu kolesterola!
Navodno je djelovanje kave na povećanje kolesterola povezano s posebnim načinom pripremanja kave, tipičnim za skandinavske zemlje: mljevena kava se kuha u vodi, a dobiveni napitak se ne filtrira.
Kod pripreme espresso kave taj problem ne postoji.
Nije kancerogena!
Naprotiv, kava sprečava pojavu tumora zato što sadrži supstancije s antioksidativnim djelovanjem, koje se ne uništavaju prženjem i koje (prema brojnim istraživanjima provedenima na životinjama) čak 50 – 60 posto sprečavaju razvoj tumora dojke, 90 – 95 posto razvoj tumora usne šupljine te 30 posto razvoj tumora rektuma.
Štiti od žučnih kamenaca!
Istraživanje provedeno na Sveučilištu Harvard pokazalo je da je kod muškaraca koji popiju 2 – 3 šalice kave na dan rizik obolijevanja od žučnih kamenaca smanjen za 40% (45% piju li više od 4 šalice).