Više je istraživanja u dugom vremenskom razdoblju dokazalo da ljudi čija je prehrana bazirana na mediteranskom jelovniku, žive duže i imaju manje šanse da obole od srčanih bolesti ili raka!

Mediteranska prehrana bazira se na voću, povrću, mahunama (grah i biž), orašastim plodovima, hranom od neprerađenih cjelovitih žitarica i maslinovom ulju. Također uključuje i umjerenu količinu ribe, te mliječnih proizvoda poput sira i jogurta, a vrlo malo crvenog mesa, peradi i zasićenih masnoća. Uz obroke se umjereno pije vino. Ovakva prehrana bogata je antioksidantima, fitokemikalijama i masnoćama iz biljaka ili ribe, umjesto mesa i masla. Nedavno je u Americi završeno istraživanje koje je pratilo prehrambene navike 22 000 odraslih Grka u razdoblju od 4 godine, kako bi utvrdili efekte Mediteranske prehrane na njihov život. Zaključak je slijedeći: među onima koji su se isključivo hranili mediteranskom hranom, manja je smrtnost za 25%; 33% je smanjena smrtnost kao posljedica srčanih oboljenja; te 24% je smanjena mogućnost umiranja od raka. Razina zasićenih masnoća, masnih kiselina i kolesterola u krvi zanemariva je.
Ako se ovoj prehrani doda i fizička aktivnost, vašem zdravlju izvlačite još veću dobrobit – ali, treba pripomenuti da je ovakav način ishrane vrlo hranjiv, pa ne treba pretjerivati s konzumiranjem, jer se lako može nakupiti višak kilograma.
Istraživanje je pokazalo da ni jedna namirnica sama za sebe ne daje neke posebne dobrobiti organizmu, već njihova kombinacija s vremenom daje vidljive rezultate. Iz toga se nameće zaključak da je zdrava prehrana mnogo složenija od jednostavne podjele na masnoće, proteine i bilo koji drugi sastojak.
Ono dobro što mediteranska prehrana dozvoljava je kombinacija masnoća i alkohola – naravno u umjerenoj količini; crveno meso 1 do 2 puta mjesečno; meso peradi 1 do 2 puta tjedno, kao i jaja i slatkiše. Namirnice, kao što su povrće, voće, orašasto voće, mahune, žitarice, maslinovo ulje, te riba jedu se svakodnevno. Umjerene količine sira i jogurta povremeno se uključuju.