Kažu da je ideja zaštititi djecu jer tko normalan može biti protiv zaštite djece? Ali kada se dublje pogleda u štivo, jasno je da je ovo klasična lažna dilema.

Djecu se može, i mora, štititi puno učinkovitije jer im to dugujemo: od snažnije međunarodne suradnje i pritiskom na velike internetske platforme da preuzmu odgovornost, ali i edukacijom koju stavljam na prvo mjesto-objasniti djeci rizike. Zaštita djece od interneta nije zabrana – već odgoj za odgovorno korištenje. Postoje ciljane, efikasne i legalno utemeljene metode za borbu protiv iskorištavanja djece na internetu i potreban je fokus na već poznate počinitelje i mreže, jačanja policije, bolja edukacija, prevencija i podrška žrtvama.
Djeca zaslužuju bolju zaštitu na internetu, tu nema spora. I veliko DA za zaštitu djece. No, važno je ne koristiti borbu protiv zlostavljanja kao izgovor za uvođenje trajnog nadzora svih građana.

Kriminalne mreže ionako koriste vlastite alate i zaobići će svaku ovakvu kontrolu.

A što ostaje? Obični ljudi. Naše poruke, naši razgovori, naši životi pod povećalom. Kao da svi živimo u stanu s otvorenim prozorima i vratima gdje svatko može viriti unutra. Gledati naše slike, čitati naše poruke.
Naravno da će državne i vojne komunikacije biti izuzete od ovakvog nadzor, što jasno govori da se radi o nečemu što nije sigurno od zloupotrebe.

Najgore je što jednom kad ovakav alat postoji, granica se lako pomakne. Sutra “za političku stabilnost”, prekosutra “za sigurnost države”. I evo nas u društvu gdje je privatnost samo uspomena. 

 

12 država članica je nažalost podržalo ovu inicijativu, poput Hrvatske, dok je 8 država čvrsto protiv, a 7 država članica još razmišlja o svojoj odluci (Belgija, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Slovačka, Slovenija i Švedska).

HDZ-ova Vlada ovo podržava bez treptaja. To znači više moći za njih, za AP-a i slične a manje slobode za sve nas. Faraonske ovlasti vladajućih prema svojim građanima.

Ako to dopustimo, gubimo svi, a djeca ipak ne postaju sigurnija. Signal, WhatsApp, Apple, Google – svi su izrazili zabrinutost i protivljenje. Mnoge organizacije smatraju da se ovim ide prema masovnom nadzoru, što krši osnovna ljudska prava i ustavne zakone o privatnosti.

Glasanje u Bruxellesu najavljeno je za 14. 10. 2025. i jedino zajedno možemo zaustaviti Chat Control – pridruži se i potpiši peticiju! Još nije kasno!

Link: https://bit.ly/peticijasdp

Sutra se vidimo u điru na Placi od 8:00 do 9:00 sati. 

 

Anita Bonačić Obradović,

vijećnica SDP-a Dubrovnik