A. Bagdasarov: Osobno mnijenje

Uradu Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (2018.) nalazim sljedeću definiciju: „vojnik 1. vojn. osoba ili muškarac koji služi u vojsci bez obzira na čin 2. vojn. osoba ili muškarac bez čina koji služi u vojsci“. Zar muškarac nije osoba? Prema tomu naputku u Mrežniku ispada da je vojnik čovjek bez obzira na spol i dob ili muška osoba. Osoba i muškarac nije jedno te isto. A što ćemo onda s vojnikinjom koja isto služi u vojsci? Prema toj logici vojnikinja je osoba ili žena. Osoba je pojedinačno ljudsko biće, čovjek muškoga ili ženskoga spola, treba li još u definiciji riječi dodavati da je muškarac, tj. osoba muškoga spola? U Malom rječniku mocijskih parnjaka „1. Vojnik/vojnikinja je osoba koja služi u vojsci, bez obzira na čin. 2. Vojnik/vojnikinja je osoba koja na poziv služi vojsku, koja pripada vojsci bez čina” (http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/). Oznaka (/) označuje da su dva podatka odijeljena kosom crtom iste vrijednosti. Međutim, u mrežnom izdanju Školskoga rječnika za vojnik imaju samo „osoba koja je…“, bez isticanja muškarca, a za vojnikinju – „žena koja…“ (Školski rječnik, 2019.).

U Struni je s jedne strane profesijska imenica npr. fizičar „muška osoba koja je završila …“, a fizičarka je „ženska osoba koja je završila…“ (http://struna.ihjj.hr/search-do/?q=fizi%C4%8Dar&naziv=1&polje=0#container; http://struna.ihjj.hr/search-do/?q=fizi%C4%8Darka&naziv=1&polje=0#container). S druge je pak strane u Struni jezikoslovac „osoba koja je završila …“, a jezikoslovka je „žena koja je završila…“ U Napomeni je navedeno: „Nazivi jezikoslovac i lingvist u općemu značenju i u množini mogu se odnositi i na mušku i na žensku osobu. Uz ime ženske osobe navodi se naziv jezikoslovka ili lingvistica.” (http://struna.ihjj.hr/naziv/jezikoslovka/51311/#naziv). Dakle, jezikoslovka i lingvistica odnose se na žensku osobu, a i jezikoslovac i lingvist mogu se odnositi na žensku osobu. Drugim riječima, četiri su naziva za žensku osobu: jezikoslovka, lingvistica, jezikoslovac, lingvist i dva za mušku: jezikoslovac, lingvist, koji istodobno mogu biti i žene. Obično tijekom normiranja smanjujemo broj inačica u nazivima, a tu ih povećavamo u nazivoslovnom priručniku. Zašto treba tako opterećivati jezik, napose nazivoslovlje, njegovo nazivlje? U jednoj te istoj nazivoslovnoj bazi strukovnoga nazivlja tipske definicije mocijskih parnjaka predstavljene su na različiti način: osoba, osoba ili muškarac, muška osoba, ženska osoba, žena i sl.      

Uzgred budi rečeno da su u Struni predstavljene i prijevodne istovrijednice mocijskih naziva na različitim stranim jezicima. Prijevodi tih istovrijednica katkad zbunjuje porabnika, poglavito stranca, nositelja drugih jezika. Primjerice, uz mocijsku natuknicu prezimenjakinja stoji ruska istovrijednica odnofamiljka (rus. „однофамилька”) (http://struna.ihjj.hr/naziv/prezimenjakinja/54436/). U ruskim priručnicima možemo katkad sresti — odnofamilica (rus. однофамилица), ali nipošto odnofamiljka. Nitko tako ne kaže, osim možda šaljivčine, a to više ne piše. Zanimljiv je slučaj oblikoslovnoga umjetnoga konstruiranja riječi u tuđem (drugom) jeziku. Treba uzeti u obzir također da je u ruskom jeziku drukčiji odnos prema ženskim mocijskim parnjacima nego danas u hrvatskom. Trebali bi vjerojatno dodatno angažirati stručnjake i izvorne govornike ruskoga jezika i ne samo ruskih.

U pojedinim normativnim priručnicima europskih jezika katkad se već umjetno uvode pojedini nazivi i nepotrebno oblikoslovno nagomilavanje za vršiteljice radnje, nositeljice zvanja, žene koje se bave određenim zanimanjima. Nejasno je što time žele pokazati porabniku (korisniku) – ravnopravnost žena i muškaraca ili jezično-rodno-spolnu ideologiju. Osobe su ili muške ili ženske. To što npr. pojedina nebinarna osoba možda ne zna je li muško ili žensko, problem je njezine psihe.

https://muskozensko.jezik.hr/

Definicija naziva u specijaliziranim normativnim priručnicima mora biti sustavno jednako i dosljedno uređena te sređena bez dvosmislenosti. Nazivlje kao i njezina definicija u normativnim priručnicima ne bi trebalo stalno skakati tamo-amo, potrebna mu je stabilnost. Nestabilnost, nedosljednost i nesređenost u procesu standardizacije i kodifikacije pojedinih riječi nanose štetu jezičnomu razvoju. Riječ je znanost ženskoga roda, a jezik je muškoga! Ravnopravnost je spolova u društvu mnogo složenija nego poraba muško-ženskih parnjaka…

Artur Bagdasarov
izvor: hkv.hr

P. S. Zanimljivo je da većina profesora ocjene upisuje u muškom rodu, a prof. Bulcsú László upisivao ih je, kako kažu, u srednjem…