24 kolovoza, 2024

Armenska božica Anahit i hrvatska Artemida

Armenska se mitologija osniva na skupu protoindoeuropskih vjerskih i kulturnih shvaćanja starih Armenaca koja su postojala do 301. godine kada je službeno prihvaćeno kršćanstvo kao državna religija. Armensku mitologiju ubrajaju u sustav starih predodžaba predaka suvremenih indoeuropskih naroda. Osnovni podatci o armenskoj mitologiji sačuvani su u djelima starogrčkih i staroarmenskih autora, a također, dakako, u usmenim narodnim predajama. Prve protoindoeuropske predodžbe starih armenskih plemena na Armenskoj visoravni povezane su s višom snagom, razumom koji nazivaju Ar. Fizičkim vidljivim oličenjem je smatrano Sunce (Arev) koje su obožavali. Sebe su nazivali “Arevordi” što znači – čedo Sunca. Između zajedničkih idndoeuropskih kultova se ističu kult neba, orla, lava, bika i jelena. U armenskoj mitologiji među brojnim bogovima postoji i bog pismenosti Tir. U pučkoj armenskoj kulturnoj baštini živjele su priče i epovi iz pradavnih vremena, predaja o Ari Prekrasnom i njegovu ratu s kraljicom Šamiram (Semiramida), praocu armenskoga naroda Hajku i raseljavanju njegovih potomaka na području Armenije, Vaagnu (Vahagnu) – armenskom Heraklu, a također i epske legende o kraljivima Jervandu, Artašesu, Tigranu, Sanatruku i drugima, te o borbama protiv osvajača. Tijekom vremena panteon staroarmenskih bogova (dic – bog, dicui – božica, dicatun – panteon bogova) se obnavlja i pojavljuju se nova božanstva.

Jedna je od najpoznatijih armenskih božica – Anahit(a) (Anaut/Anait) (arm.Անահիտ). Anahit je božica-mati, božica poroda i ljubavi, kći (ili žena) boga Aramazda. Nazivali su ju Velika gospa (gospođa), zaštitnica Armenske zemlje. Sliči u antičkom razdoblju starogrčkoj Artemidi (grč. Ἄρτeuiς,G. Ἀρτέμιδος) i starorimskoj Dijani (lat. Diāna) ili perzijskoj božici Ardvisuri Anahiti (avest. Arədvī Sūrā Anāhitā). Perzijska Anahita je stara indoiranska božica vode i plodnosti. Prema perzijskoj mitologiji Anahita je bezgrješna djevica i mati Mitre. Armenska Anahit poznata je pod epitetom „Velika carica“, „Zlatorođena“, „Zlata mati“. Zlatni se kip božice nalazio u glavnom hramu u selu Jeriza (Jerznka – suvremeni Jerzincan, grad u Turskoj, u Anatoliji), na obali rijeke Aracani. Anahit se također smatra zaštinicom obrta, koja pomaže sačuvti ognjište. Osim toga, ona čuva vojnika tijekom bitke. A prema utemeljitelju armenske historiografije Movseca Horenacija (oko 410.- oko 490.) od Anahit su tražili pomoć bolesnici. U grčkoj mitologiji Artemida je božica mjeseca, lova, brjegova i šuma, životinja i plodnosti; kći Zeusova i Latonina, blizanka Apolonova.

Brončani kip božice Anahit (točnije njezina glava) sliči brončanomu kipu božice Artemida na otoku Visu s konca 4.st. pr.Kr. Bronačana je glava Artemide bila dio privatne zbirke viške obitelji. Sačuvana je glava božice (nađena – 1955.) pripadala brončanomu kipu visokom 150 cm. I u jednom i drugom slučaju to su najvjerojatnije kipovi tadanjih grčkih majstora iz helenističkoga doba.

Brončana glava božice Artemide i Anahit

Kip Artemide na otoku Visu

Prema grčkomu povjesničaru i zemljopiscu Strabonu (oko 64. pr. Kr. – oko 23.) Armenci su ispovijedali istu religiju kao što Perzijanci i Medijci, i posebno su štovali božicu Anahit. U Armeniji kult Anahit je počeo se širiti u 4.st. pr. Kr. u razdoblje vladavine ahemenidskoga cara Artakserksa II. Mnemona (?-359. pr.Kr.).

Proslava je u njezinu čest začinjao blagdan sazrijevanja ljetine u vrijeme svetkovine Navasarda (staroarmenska Nova godina, 15. kolovoza). Tijekom tih proslava tusuće hodočasnika, poglavito onih tko je želio dobiti iscjelivanje, sakupljali su se blizu hramova božice. Proslava se pratila svečanim pjesmama, plesovima, igrama i gozbama. Žrtvovali su božici bijelih bikova s pozlaćenim rogovima.

Rubik Kočarjan, Ples šipaka, 2010.

Rubik Kočarjan, Kerubini s božicom Anahit, 2012.

U vrijeme je rimske najezde hram božice Anahit bio porušen, a njezin kip raspiljen. Prema predaji u Rimu iz njega su bili iskovani novci. Mnogo kasnije, tijekom arheloških radova, pronađena je glava i ruka Anahit. Danas je kip smješten u Britanskom muzeju (osnovan – 1753.). Preslika se kipa nalazi u jerevanskom Muzeju povijesti Armenije. Glava i ruka kipa staroarmenske božice Anahit bude u drugoj polovici rujna ove godine privremeno predstavljena Britanskim muzejem u Muzeju povijesti Armenije.