/  KOLUMNE   /  KURIOZITATE   /  Hrvatsko-ruski rječnik Artura Bagdasarova

Hrvatsko-ruski rječnik Artura Bagdasarova

Ime prof. dr. Artura Bagdasarova dobro je poznato hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti, posebice zbog toga što je tijekom posljednjih tridesetak godina obrazloženo i uporno branio status hrvatskoga kao standardnoga jezika Republike Hrvatske i nacionalnoga jezika Hrvata. Za afirmaciju kroatistike u Rusiji i Hrvatskoj dobio je za 2009. godinu nagradu INA-e koja mu je uručena u Zagrebu 2010. godine. Stručne, znanstvene i publicističke radove objavljuje u hrvatskim i ruskim jezikoslovnim časopisima, tjednicima, zbornicima. Autor je dvadesetak knjiga i mnoštva radova iz područja kroatistike i armenske kulturne baštine. Često svoje priloge objavljuje i na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća.

U Moskvi je pred sam početak 2022. godine izišlo njegovo novo izdanje Hrvatsko-ruskoga rječnika. Recenzenti su dvojezičnika poznati hrvatski slavisti dr. sc. Dubravka Sesar i prof. dr. sc. Josip Užarević, red. prof. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rječnik se sastoji od proslova (str. 6–7) i ustroja rječnika (10) na ruskom i hrvatskom, kratica (11), hrvatske abecede (13) te hrvatsko-ruskoga rječnika A–Ž (14–649). Na kraju rječnika, u dodatcima, naveden je kratak popis zemljopisnih imena (663–676), najčešćih kratica hrvatskoga jezika (650–662), kratka hrvatska gramatika na ruskom jeziku (677–713), tablica sprezanja pojedinih glagola (714–718) i popis literature (719).

HRR AB

Rječnik na 720 stranica obuhvaća više od 35 tisuća riječi i sveza riječi iz svih područja života, a za odabir građe poslužila je bibliografija (prijevodni, jednojezični, enciklopedijski, posebni rječnici i priručnici, gramatički opisi hrvatskoga jezika i dr.) koja se navodi na koncu dvojezičnika te hrvatska suvremena periodika.

U rječniku je predstavljen leksik suvremenoga hrvatskoga jezika, uključeni su najrašireniji nazivi različitih znanstvenih područja, a također i dijalektni, zastarjeli, razgovorni, žargonski leksik. Primjerice, osim neutralnih standardnih riječi u Rječniku korisnik može naći dijalektne, većinom općepoznate riječi iz čakavštine i kajkavštine: armaron, borša, pirun, pjat, pržun, tancati, žmul(j) i dr.; cajger, beteg, fijolica, norac, oblok, pajcek i dr.

Iza natuknice slijede nužni gramatički podatci, a onda ruske prijevodne istovrijednice te mnoge sveze riječi, broj­ni frazemi (iza znaka ◊ (romb)) i njihovi ruski prijevodi. Primjerice:

vod||a ж вода

bunarska ~ колодезная вода

hladna ~ холодная вода

krštena ~ крещенская вода

morska ~ морская вода

pitka ~ питьевая вода

slatka ~ пресная вода

tekuća ~ проточная вода

vruća ~ горячая вода

◊ čuvati kao malo ~e na dlanu беречь как зеницу ока

otkrivati toplu ~u изобретать велосипед

puno je ~e proteklo много воды утекло

rasti kao iz ~e расти не по дням, а по часам

U ruskom dijelu rječnika uz pojedine riječi navode se objasnidbe  koje sadržavaju podatke iz povijesti, kulture, vjere, tradicije i načina života Hrvata pa i drugih naroda. Primjerice:

misal м миссал (богослужебная книга католической церкви, содержащая в себе чинопоследования мессы)

Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483. Миссал по закону римского двора,1483 г. (первая хорватская печатная книга на глаголице)

HRR 2

Izbor leksika proveden je prema razlozima koji izlaze iz sadašnje lingvokulturne dvojezične situacije i neuvrštenosti pojedinih skupina riječi u prijašnjim dvojezičnicima.

Rječnik je namijenjen širokomu krugu korisnika – prevoditeljima, filolozima, profesorima, studentima slavistike, ali i osobama koje zanima hrvatski jezik ili ga rabe u svojoj profesionalnoj djelatnosti.

www.hkv.hr

Leave a comment

Add your comment here