Ana i Ivica pripremili su nove križaljke i izreke posvećene Rabindranathu Tagore 1861-1941 – dokument možete preuzeti ovdje: Rabindranath_Tagore

Pogledajmo o čemu govori Tagore kroz njegove vlastite riječi i pjesme:

• Prema ocjenjivačkom sudu Nobelove nagrade, Tagore ju je dobio “zbog svog duboko osjetljivog, svježeg i lijepog stiha, kojim je, s vrhunskim umijećem, svoju pjesničku misao, izraženu vlastitim engleskim riječima, učinio dijelom književnosti Zapada.”
• “Gradinar je izbor od osamdeset i pet ljubavnih pjesama u prozi, napisanih i objavljenih 1912. godine. U središtu Tagorinog pjevanja su žena i ljubav – žena kao stvarnost i kao san i čežnja. Žena – Čovjeku je toliko potrebna da je svuda traži i svuda nalazi.“ – BIGZ
• U jednoj sam svojoj pjesmi kazao da, kad se dijete odvo­ji od majčine utrobe, pronalazi majku u zbiljskom odnosu čije je istinsko lice sloboda. Čovjek je svojim odvajanjem ostvario širi i dublji odnos sa svemirom.
• Daj mi glas groma, da mogu proklinjati ovog kanibala čija jeziva glad ne štedi ni žene ni djecu.
• Najveće promjene u ženskoj prirodi donosi ljubav; u čovjeku, ambicija.
• Čini mi se da sam te morao voljeti – Rabindranath Tagore – interpretacija: Kapetanić – Čini mi se da sam te morao voljeti
• Muškarci znaju samo misliti. Žene imaju svoj način da razumiju a da ne misle.
• Kada smo samo čovjek, a ne čovjek-u-svemiru, stvaramo nerazmrsive probleme, te onemogućivši načine njihovog rješavanja, iskušavamo sve vrste umjetnih metoda, pri čemu svaka donosi vlastitu ljetinu beskonačnih teškoća. – Kada postignemo taj univerzalni život, koji je moral.
• https://www.jagranjosh.com/general-knowledge/jallianwala-bagh-massacre-causes-and-its-impact-1446016915-1 – Rabindranath Tagore se odrekao titule viteza u znak protesta protiv masakra u Jallianwala Baghu 1919. – Rabindranath Tagore, kojeg su Britanci proglasili vitezom, odrekao se viteške titule. U svom pismu potkralju, on je izjavio: “Došlo je vrijeme kada značke časti čine našu sramotu blještavom u njihovom neprikladnom kontekstu poniženja, a ja sa svoje strane želim ostati lišen svih posebnih odlika, uz one da su moji sunarodnjaci, koji su zbog svoje takozvane beznačajnosti podložni pretrpjeti degradaciju koja nije primjerena ljudskim bićima”. . 13. travnja 1919. ljudi su se okupili u Jallianwala Baghu (Amritsar) kako bi prosvjedovali protiv uhićenja dvojice nacionalističkih vođa, Satya Pala i dr. Saifuddina Kitchlewa. Iznenada je britanski vojni časnik, general Dyer, ušao u park sa svojim trupama. Bez da je čak i upozorio ljude da se raziđu, naredio je svojim trupama da deset minuta pucaju na nenaoružanu gomilu, a kada im je ponestalo streljiva, otišli su. U tih deset minuta, prema procjenama kongresa, ubijeno je oko tisuću, a ranjeno oko 2000 osoba. Tragovi metaka još uvijek se mogu vidjeti na zidovima Jallianwala Bagha koji je sada nacionalni spomenik. Masakr je bio proračunat čin i Dyer je s ponosom izjavio da je to učinio kako bi proizveo “moralni učinak” na ljude i da je odlučio da će ubiti sve muškarce ako se žele nastaviti sastajati.
• Ljubav nije tek nagon; ona mora sadržavati istinu, koja je zakon.
• Istinska sloboda nije sloboda od akcije, već sloboda u akciji, a može biti postignuta jedino kroz čin ljubavi.
• Sektaštvo je perverzni oblik svjetovnosti prerušen u religiju; to rađa uskogrudnost srca u većoj mjeri nego li to može učiniti kult svijeta koji se temelji na materijalnom interesu.
• Bog čovječnosti je stigao pred vrata uništenog hrama plemena. Iako još uvijek nije pronašao svoj oltar, molim ljude bezazlene vjere, gdje god bili na svijetu, neka mu prinesu žrtve, i neka vjeruju kako je puno bolje biti mudar i uvažen nego domišljat i ponosit. Molim ih neka podrže pravo čovječanstva na prijateljstvo prema ljudima, a ne pokušaj određenog taštog naroda ili nacije da ostvari kobnu težnju vladanja ljudima. Trebali bi sa sigurnošću znati da takvi vladari više neće biti tolerirani u novom svijetu jer je on sasvim izložen suncu duha i slobodno kuša dah života. – ČOVJEKOVA VJERA
• https://www.jta.org/archive/tagore-discusses-palestine-and-jewish-problem-prior-to-his-visit-to-country – Tagore raspravlja o Palestini i židovskom problemu, prije svog posjeta zemlji – 20. lipnja 1926. godine – Rabindranath Tagore, pjesnik Indije, odlazi u Palestinu 15. rujna, izjavio je ovdašnjem predstavniku Židovske telegrafske agencije. “Već dugo vremena pratim s velikim zanimanjem i tjeskobom razvoj židovske kolonizacije u Palestini”, . . . – “Dok budem u Palestini, predavat ću na Hebrejskom sveučilištu, koje ima veliku zadaću razvoja istočne civilizacije”, rekao je Tagore.“Cijenim različita obilježja svake kulture. Iz tog razloga cijenim cionističke napore jer oni bude židovsku posebnost, iako će se u početku pojaviti neke poteškoće i neuspjesi. “Židovi koji žive među drugim narodima oponašaju ih i ponekad postaju hiperpatrioti.” (op. prev. Izreka o vojsci – Ta civilizacijska sramota zvana vojska morala bi nestati što je moguće prije. Junaštvo po naredbi, besmisleno nasilje i slijepo rodoljublje. Albert Einstein)
• https://www.kedem-auctions.com/en/content/collection-letters-handwritten-and-signed-rabindranath-tagore-luareate-nobel-prize – Zbirka pisama koje je rukom napisao i potpisao Rabindranath Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost – poslana palestinskoj putnici Shlomitu Flaumu – Pisma o Palestini i cionizmu, židovskom narodu, sudbini svijeta i dr. – Shlomit Frieda Flaum, koja se smatra prvom židovskom ženom putnicom, rođena je 1893. u Kovnu (Kaunas), Litva, potomak rabina Shloma Lurije – U zanimljivom pismu iz 1936. Tagore se opširno bavi arapskom pobunom u Palestini 1936.-1939.: “Duboko me zaboljelo čitanje o krvavim sukobima između Židova i Arapa u Palestini. Naravno, bio sam donekle spreman za to […] mi koji znamo za probleme zajednice u Indiji, možemo lako zamisliti situaciju – potpunu okrutnost i besmislenost takvih ludih međurasnih sukoba. Pa ipak, gdje je izlaz? Zar ne osjećate ovaj poslijeratni svijet naš je još uvijek grublji i brutalniji nego što je bio? Čini se da se gotovo  vraćamo u srednjovjekovlje kada su se svakodnevno činila najveća zlodjela u ime vjere i civilizacije. Očajan sam zbog budućnosti”.
• https://www.bssnews.net/news/153947 – “Sada vas vaša politička orijentacija vodi u slijepu ulicu, put bez izlaza”. “Ako će cionističko vodstvo inzistirati na odvajanju židovskih političkih i gospodarskih interesa u Palestini od onih Arapa, dogodit će se ružne erupcije u Svetoj zemlji”, rekao je (Tagore) u intervjuu za Jewish Standard tijekom svog posljednjeg posjeta Americi novine su to prenijele u izdanju od 28. studenog 1930. Pjesnik je vizualizirao je Palestinski Commonwealth u kojem bi Arapi živjeli vlastitim vjerskim životom, a Židovi oživjeli svoju blistavu kulturu, “ali oboje će biti ujedinjeni kao jedan politički i ekonomski entitet”. “Ako se usmjerite na to da uvjerite Arape da su njihovi politički i ekonomski interesi identični vašima, ako im pokažete da svojim radom u Palestini gradite podjednako za Arape i Židove, bez obzira na vaše kulturne razlike, Arapi će s vremenom postati vaši najodaniji saveznici.” – “Dođite svojim su-Palestincima u slobodnom duhu i recite im: ‘I vi i mi smo stare rase. Oboje smo tvrdoglave rase. Ne možete nas pokoriti, a mi vas nećemo pokušati promijeniti. Ali oboje možemo biti ono što jesmo, zadržati svoj identitet i još uvijek biti ujedinjeni u političkim ciljevima Palestine, Zajednice Židova i Arapa,”
• Rabindranath Tagore’s thoughts on Israel, the Jewish Question – and how he differed from Gandhi and Nehru – Rabindranath Tagore (1861.-1941.) često je tvrdio da njegova djela imaju značaj za cijeli svijet iako su ograničena na Indiju. Jako se zanimao za razvoj događaja u Indiji i izvan nje, iznoseći svoja stajališta, a ponekad i upozorenja. Tijekom svog života pokrivao je izniman raspon tema unutar svojih okvira individualizma, slobode, pluralizma, znanosti i humanizma. Hrvao se i sa židovskim pitanjem, budući da je Balfourova deklaracija od 2. studenoga 1919. nedvosmisleno iskazala britansku potporu osnivanju nacionalnog doma za židovski narod u Palestini. Dok je bio u SAD-u, Tagorea je 1924. The Jewish Standard  pitao za mišljenje o cionizmu i židovsko-palestinskom problemu. On je odgovorio, uzimajući u obzir sve složenosti. Kada se 1924. vraćao iz Japana, podržavao je duhovnu stranu cionizma. Kasnije je shvatio da su komplikacije bile pogoršane intervencijom britanskog imperijali-zma. Prema njegovoj percepciji, britanski pokušaj bio je podijeliti Židove i Palestince u Palestini na isti način kao što su radili u Indiji među hindusima i muslimanima. Upozorio je Židove da se palestinski problem može riješiti samo njihovim zajedničkim naporom – ne intervencijom treće strane – kroz izravni dogovor između Arapa i Židova. Kad bi cionističko vodstvo inzistiralo na odvajanju židovskih političkih i ekonomskih interesa u Palestini od onih Arapa, u Svetoj zemlji bi se dogodila ružna erupcija. Više vidi na linku
• Samo slabi se ne usuđuju biti pravedni.

ZAHVALA

Oni što stupaju stazom oholosti
gazeći sve skromne živote,
prljajući nježno zelenilo zemlje
otiscima svojih stopa u krvi
­neka se raduju, i hvala ti, Gospode,
što dan je njihov.

No, ja sam zahvalan što moja sudbina
leži sa smjernima,
koji trpe i podnose breme sile,
i kriju lica i guše svoje jecaje u mraku.

Jer svaki treptaj njihovog bola
zadrhtao je u tajnoj dubini tvoje noći,
i svako vrijeđanje njih utisnuto je
u tvoju veličanstvenu tišinu.

I njihovo je sutra.

O, Sunce, podigni se i obasjaj
krvareća srca što se otvaraju
u jutarnjem cvijeću, dok svjetlost baklje
bahatog pirovanja zamire u pepelu.

– Rabindranath Tagore – SAKUPLJANJE PLODOVA

– One institucije koje su statične po svojoj prirodi podižu zidove odvajanja; i zbog toga je u povijesti religija, svećenstvo uvijek podržavalo neslogu i sprečavalo oslobođenje čovjeka. – https://www.scribd.com/doc/246975971/Rabindranath-Tagore-Poezija

Dragana, oslobodi me veza svoje slasti! Ni kapi više toga vina od poljubaca. Ova magla od teškog tamjana guši mi srce. Otvori vrata i propusti jutarnji zrak. Izgubljen sam u tebi, zarobljen u zagrljaju tvoje nježnosti. Oslobodi me svoje draži, i povrati mi hrabrost da ti ponudim svoje slobodno srce. GRADINAR

‘Riječi iz dubine istine’: pjesma Rabindranatha Tagore o ratu i razaranju – Tagore je ovu pjesmu napisao nakon početka Drugog kinesko-japanskog rata 1937.

Čuju se ratni bubnjevi.
Muškarci svoje crte lica pretvaraju u strahovitost i škrguću zubima;
i prije nego što pojure skupiti sirovo ljudsko meso za smočnicu smrti,
marširaju do hrama Buddhe, suosjećajnog,
kako bi zatražili njegove blagoslove,
dok glasno udara u bubnjeve rat-a-tat
i zemlja drhti.
Mole se za uspjeh;

jer oni moraju dizati plač i naricanje
za njima, prekidati ljubavne veze,
zabijati zastave na pepeo opustjelih domova,
opustošiti središta kulture
i svetišta ljepote,
obilježiti crvenom krvlju svoj trag
preko zelenih livada i prepunih tržnica,
i tako marširaju do hrama Buddhe, suosjećajnog,
kako bi zatražili njegove blagoslove,
dok glasno udara u bubanj rat-a-tat
i zemlja drhti.
Oni će označiti svaku tisuću osakaćenih i ubijenih
trubljenjem svog trijumfa,
probudit će demonsko veselje pri pogledu
na rastrgane udove koji krvare iz žena i djece;
i mole se da mogu zamagliti umove neistinama
i otrovati slatki Božji zrak daha,
i stoga marširaju do hrama Buddhe, suosjećajnog,

da traže njegove blagoslove,
dok glasno udara u bubanj rat-a-tat
i zemlja drhti.

– Domoljublje nam ne može biti konačno duhovno utočište; moje utočište je čovječanstvo. Neću kupovati staklo po cijeni dijamanata i neću dopustiti da patriotizam trijumfira nad čovječanstvom dok sam živ.

https://www.scribd.com/document/422904038/205806768-Rabindranath-Tagore-Religija-Čoveka-pdf – na hrvatskom izdavač Paralele, Split – Čovjekova vjera, 2006.

Nemaštovito ponavljanje života unutar sigurnog ograničenja nametnutog Prirodom može biti dobro za živo­tinju, ali nikad za Čovjeka, jer on ima odgovornost nadži­vjeti svoj život kako bi bivao u istini. I sloboda u procesu svoga nastanka otvara polje nepresta­nim prijedlozima koji idu dalje od svoje očigledne namje­ne. Jer, sloboda se zalaže za izražavanje vječnog; nameće ograničenja svojim djelima, ne kako bi ih trajno održava­la, već iznova i iznova nadilazila, i otkrivala beskonačno u beskraju iznenađenja. Ovo implicira povijest neprestanog obnavljanja, niz novih početaka i neprestanih drevnih iza­zova kako bi se dosegao što savršeniji sklad s korijenom ideala istine. . . – Dobiti istinu znači priznati podijeljenost, ali biti istinit znači postati jedno s istinom. . . – Naš impuls da izrazimo Univerzalnog Čovjeka rađa umjetnost i književnost. Rabindranath Tagore