Dok Hrvati spavaju, Norvežani tek izlaze: Europa dijeli granice, ali ne i noćni život

HRVATSKA JE MEĐU NAJRANIJIM I NAJMIRNIJIM NOĆNIM ZEMLJAMA KONTINENTA, DOK JE NORVEŠKA APSOLUTNA KRALJICA NOĆI U KOJOJ SE GOTOVO SVAKA DRUGA VOŽNJA DOGAĐA KASNO NAVEČER ILI IZA PONOĆI

  – Uoči Dana Europe koji se obilježava 9. svibnja, Bolt objavljuje možda najfascinantniji sociološki portret Europe dosad — analizu mobilnosti i kretanja korisnika za 2025. godinu koja kroz milijune vožnji na 24 europska tržišta prvi put razotkriva kako Europa stvarno živi: kontinent koji dijeli granice, ali ne dijeli isti ritam života, isto vrijeme ručka, izlazaka ni povratka kući. Iza jednog jedinog gumba “naruči vožnju” kriju se milijuni potpuno različitih rutina, navika, kultura i životnih stilova.

Vršni sat govori kada Europa izlazi. Udio noćnih vožnji govori koliko dugo ostaje vani — i tu su razlike jednako dramatične.

Norveška spava kada želi, a želi što kasnije. Ova zemlja je kraljica noćnog života u Europi s 42% svih vožnji kasno navečer ili noću. Gotovo svaka druga vožnja u Norveškoj naručuje se dok ostatak Europe već spava. Nijedna druga zemlja u Europi nije ni blizu. A razlog nije samo kultura, nego i priroda. Poznate bijele noći, odnosno beskonačan dan jer ljeti u nordijskim zemljama sunce zalazi tek oko 22:00 ili 23:00, a na dalekom sjeveru uopće ne zalazi, prirodno drže građane budnima duže. No, i zimi (kada mrak pada već u 15:00) vršni sat naručivanja taksija je jednak što upućuje da su kasno noćna druženja jednostavno njihova kultura, odnosno stil života.

Ali krenimo od početka, od onih koji idu kući dok je još dan. Portugal i Rumunjska bilježe samo 19% kasnonoćnih vožnji. Hrvatska, Litva, Slovačka i Poljska drže se tik uz njih, između 19% i 21%. To su zemlje u kojima noć nije zabava, noć je san. Mobilnost ovdje služi danu, radnom tjednu, školskim smjenama i uredskim satima. Kad padne mrak, pada i potražnja.

Srednja liga uključuje Cipar (22%), Latviju (23%), Mađarsku (29%), Irsku (29%) i Grčku (30%). Mađarska je zanimljiv outlier i poseban slučaj, zemlja koja dostiže prometni vrhunac već u 18:00, ali čija noćna scena s 29% noćnih vožnji ipak vuče prema zapadnoeuropskim navikama.

A onda dolazi gornja liga koja počinje sa Španjolskom (31%) i Francuskom (34%). Upravo noćne vožnje Španjolcima čine jedan od najvećih udjela u južnoj Europi te noćna aktivnost nije koncentrirana samo vikendom: 23% tjednih vožnji događa se od nedjelje do četvrtka navečer nakon 20:00 sati, u usporedbi sa 17% petkom i subotom. Brojke su u skladu s pozicijom Španjolske kao jedne od najvećih europskih ekonomija noćnog života. Španjolska industrija pubova, barova i noćnih klubova ostvarila je više od 20 milijardi eura prihoda u 2024. godini, najviše u EU. Ova razina aktivnosti ovisi i o tome mogu li ljudi pouzdano putovati tijekom večeri i noći.

U Francuskoj noćne aktivnosti su znatno veće od nedjelje do četvrtka navečer (jednako kao i Španjolcima) nego petkom i subotom navečer. Francuska ne čuva svoje večeri za vikend. Utorak navečer u Parizu gotovo je identičan petku navečer. Slijede Belgija, Danska, Njemačka i Nizozemska, sve zemlje na 35%, u kojima se svaka treća vožnja odvija noću. Kopenhagenski metro, S-tog i autobusna mreža održavaju danski glavni grad povezanim tijekom sati putovanja na posao i do kasnih noćnih sati vikendom, što čini jednim od  najintegriranijih  urbanih prometnih sustava u Europi.

Finska (37%) i Švedska (39%) potvrđuju ono što nordijske zimske noći odavno znaju — kad je vani mračno već od 15:00 i to osam mjeseci godišnje, naučiš voljeti noć. I u dugim tamnim  zimama noćna potražnja za vožnjama raste ravnomjerno cijeli tjedan, ne samo vikendom.

NORVEŠKA Europska noćna sova: Norveška predvodi kontinent nakon mraka.

I na vrhu stoji kraljica noćnog života Norveška. Dok Hrvatska spava, Norveška živi život, a nitko u Europi ne izlazi toliko kasno i toliko često, čak niti Nizozemci. Podaci Bolta pokazuju da potražnja za prijevozom u Norveškoj doseže vrhunac u 23:00, a 42% svih putovanja odvija se tijekom noćnog života i kasnih noćnih sati, što je najveći udio na kontinentu, dok 30% tjednih vožnji pada na petak i subotu navečer. Nijedno drugo europsko tržište ne koncentrira toliko svoje potražnje za mobilnošću nakon mraka. Norveški javni prijevoz upotpunjuje sliku. Oslovo prometno tijelo, Ruter, zabilježilo je 160 milijuna putovanja metroom, tramvajem, autobusom i trajektom u 2024. godini, podržavajući grad tijekom njegovih najprometnijih sati putovanja na posao. Kako se usluge smanjuju kasnije navečer, prijevoz na zahtjev postaje istaknutiji, produžujući mobilnost u kasne noćne sate.

Poruka je jasna: što je zemlja zapadnija ili sjevernija, to su za njihove stanovnike noći dulje. Bolt to vidi svaki dan, u stvarnom vremenu, na svakoj ulici Europe. Jedna aplikacija. 24 tržišta. Deset sati razlike. Isti gumb — milijuni različitih razloga za pritisak.

„Dan Europe idealna je prilika za osvrt na to koliko je zajednička mobilnost napredovala. Trendovi koje vidimo u Hrvatskoj pričaju priču o našim proizvodima koji odgovaraju stvarnim potrebama kretanja ljudi. U usporedbi s razdobljem prije 13 godina, kada je Bolt osnovan, naši proizvodi sve manje predstavljaju povremenu opciju, a sve više postaju ključni dio svakodnevnog kretanja. Od odlazaka na posao do večernjih izlazaka, pružamo uslugu koja ljudima diljem kontinenta nudi snažnu alternativu posjedovanju privatnog automobila. Kao aplikacija nastala i sa sjedištem u Europskoj uniji, ostajemo predani ubrzavanju prijelaza na zajedničku mobilnost.“, izjavila je Jelena Glavaš, Interim Generalni Manager za Bolt  Hrvatska.

Zajednička točka koja spaja sve

Bez obzira na to radi li se o Norveškoj koja se najviše vozi u 23:00, Nizozemskoj koja se vozi u ponoć ili Hrvatskoj koja se vozi u 14:00, podatak koji sve ove različite zemlje spaja je isti: ukupan broj vožnji dijeljenom mobilnošću u Europi dostigao je 640 milijuna u 2024. godini — rast od 5% u odnosu na 2023. Dijeljeni prijevoz raste u svim kontekstima, u svim kulturama i svim satima dana  jer nudi ono što nijedan drugi sustav ne može: fleksibilnost bez kompromisa.

 –

* OECD je međunarodna organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, osnovana 1961. u Parizu, trenutno ima 38 punopravnih članica, a misija mu je praćenje ekonomskih trendova, usporedba podataka i davanje preporuka u područjima ekonomije, rada, obrazovanja i slično.