Prijedlozi GUP-a i PPU-a Grada Dubrovnika sadrže vrlo rizičnu odredbu koja otvara prostor za zloupotrebe. „Fleksibilnost programa” navodi se kao pretpostavka za „pregovaranje javnog i privatnog sektora” pa je gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević zatražila da se ta odredba izbriše ili potpuno preformulira.

Odredba se odnosi na gradske projekte koji obuhvaćaju neke od najvrjednijih i najosjetljivijih prostora Dubrovnika, među kojima su povijesna jezgra i kontaktna zona, Luka Gruž, Srđ, Petka, Gospino polje, Babin kuk, Rijeka dubrovačka, Mokošica i prostor od Boninova do Grada.

Knežević upozorava da se zbog neprecizne formulacije može stvoriti prostor za naknadno pregovaranje s privatnim investitorima o sadržaju gradskih projekata, javnim površinama, infrastrukturnim obvezama i razvojnim pravima.

„Javni interes ne može biti fleksibilna kategorija koja će se naknadno prilagođavati u razgovorima s investitorima. Grad mora najprije javno utvrditi što se na određenom prostoru štiti, što pripada građanima, koje javne sadržaje projekt mora osigurati i koje obveze privatni investitor mora preuzeti. Tek nakon toga može se odlučivati o modelu provedbe projekta”, poručila je Knežević.

U primjedbama na GUP i PPU predložila je da svaki gradski projekt prije uključivanja privatnog sektora mora imati javno objavljen program. Tim bi programom unaprijed morali biti određeni:

konkretan javni interes i javna korist projekta, javne površine i sadržaji koji moraju biti osigurani, prometni i komunalni preduvjeti, zaštita kulturne baštine, prirode, krajobraza i okoliša, utjecaj projekta na gradsku imovinu i proračun i model provedbe i način javnog nadzora.

Knežević je predložila i da se u GUP-u i PPU-u izričito propiše kako oznaka „gradski projekt” nijednom privatnom subjektu ne daje pravo prvenstva, pregovaranja, građenja, korištenja javnog prostora ili raspolaganja gradskom imovinom.

„Gradski projekt je prostorno-planski instrument, a ne dozvola za neposredan dogovor Grada s privatnim investitorom. Ako se projekt provodi kroz javno-privatno partnerstvo, koncesiju, javnu nabavu, pravo građenja, zakup ili prodaju gradske imovine, mora se provesti postupak propisan za taj model. Prostorni plan ne smije biti prečac za zaobilaženje zakonskih procedura”, istaknula je.

Predložila je i obveznu javnu objavu programa, ugovora, sporazuma i pisama namjere povezanih s gradskim projektima, osim podataka koji se prema zakonu mogu zaštititi. Za projekte na posebno osjetljivim područjima, kao što su povijesna jezgra, kontaktna zona, Srđ, Petka, Luka Gruž i Rijeka dubrovačka, Knežević traži strože uvjete i posebnu provjeru utjecaja na promet, infrastrukturu, baštinu, okoliš i dostupnost prostora građanima.

„Sudjelovanje privatnog sektora u razvoju grada nije sporno. Sporno je kada pravila nisu jasno i javno utvrđena prije nego što pregovori počnu. Privatni interes može sudjelovati u provedbi gradskog projekta, ali ne smije određivati što je javni interes”, zaključila je Knežević.