”Tuđman je otvorio put nesuvislom suočavanju s NDH, kvinsliškom tvorevinom s koljačkom politikom”

Da Hrvati vole povijest dokazuju brojne rasprave na tu temu, ali često javnim prostorom dominiraju one neargumentirane u komentarima na društvenim mrežama umjesto ozbiljnih razgovora u obrazovnim i znanstvenim institucijama. O Danu pobjede, stanju kolektivne memorije, pogrešnim interpretacijama i zaboravljenim temama razgovarali smo s povjesničarima Dariom Špelićem i Tvrtkom Jakovinom. Nakon toga teme se u zasebnoj emisiji dotaknuo i pravnik Tomislav Jonjić, kandidat za gradonačelnika Zagreba.

Povjesničari Tvrtko Jakovina, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Dario Špelić, urednik kultne emisije HRT-a Povijest četvrtkom, u novoj epizodi Špice s Macanom zajednički zaključuju da ključni problem nije samo u onome što se o povijesti govori javno, već i u onome što se sustavno prešućuje – osobito kad je riječ o 20. stoljeću.

Špelić smatra da je 1945. unatoč tragedijama donijela stabilniji poredak: „Godina 1945. stvorila je okvir Europe koji, unatoč problemima, sprječava potpuni kaos.“ Ali i to razdoblje, kao i ono prije njega, u Hrvatskoj ostaje opterećeno površnim i politički motiviranim interpretacijama, ističe.

Stav akademije o NDH je jasan. „Bila je formalno samostalna, ali je brzo razvila politike progona u kojima su, uz Srbe, sustavno stradavali i Židovi i Romi.“ Špelić smatra da ključ problema u odnosu prema tom razdoblju počinje 1990., kada je Franjo Tuđman govorio o NDH kao “rezultatu povijesne težnje Hrvata”, čime se, kaže, „otvorio put nesuvislom suočavanju s kvinsliškom tvorevinom koja je, uz to, provodila koljačku politiku“.

U tom kontekstu osvrću se i na Bleiburg. Špelić upozorava da „činjenica da su partizani oslobodili zemlju ne znači da se ne treba razgovarati o Bleiburgu, koji je bio čin masovnog ratnog zločina“. Problem vidi u potpunoj dominaciji jedne strane narativa kroz desetljeća, a zatim i u tome što se danas „često ne koristi argumente, već političku žuč“. To je, smatra, „najveći problem sa suočavanjem s prošlošću“.

Jakovina i Špelić se slažu da će bez ozbiljne institucionalne i obrazovne podrške, ali i političke volje da se povijest ne koristi kao sredstvo manipulacije, Hrvatska teško ispričati svoju priču – onako kako to duguje i sebi i budućnosti.

Pravnik Tomislav Jonjić je nakon Špica specijala u kojem je gostovao kao kandidat za gradonačelnik Zagreba komentirao i Dan pobjede. zato što je u Zagreb je u svibnju 1945. ušla Jugoslavenska armija, smatra taj dan okupacijom. Otkrio je i zašto za razliku od Francuza koji su na svoj pokret otpora fašizmu ponosni, dio Hrvata na svoj nije.“Neprirodno je i neznanstveno otpor fašizmu nazivati hrvatskim jer je on bio jugoslavenski”, objasnio je.

Naposljetku poručuje da povijest nije matematika ili fizika pa da se može jednoglasno donijeti zaključke: “Historiografija nisu samo činjenica, nego i interpretacija tih činjenica.”

***

Dario Špelić je hrvatski povjesničar i novinar, urednik kultne emisije Hrvatskoga radija “Povijest četvrtkom”. Diplomirao je filozofiju i povijest na FFZG-u u Zagrebu, a na HRT-u je od 1998. godine. Uređivao je i vodio emisiju “Treća povijest” na HRT3 te obnašao razne uredničke funkcije. Poznat je po popularizaciji povijesti i znanosti. Član Vijeća Gonga, aktivan u raspravama o medijima i obrazovanju.

Tvrtko Jakovina je hrvatski povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stručnjak je za suvremenu povijest, posebno Hladni rat, nesvrstane i jugoslavensku diplomaciju. Autor je više knjiga, uključujući “Treća strana Hladnog rata” i “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta”. Često komentira političke i povijesne teme u medijima.

Kliknite da bi gledali najnoviju epizodu podcasta Špica s Macanom.