Što bolje babica ili primalja?

U Jezičnom savjetniku IHJ možemo pročitati sljedeće: babica > primalja

Babica je umanjenica od riječi baba, koja označuje očevu ili majčinu majku te staru ženu. No riječ babica često se upotrebljava i za ženu koja nadzire porođaj i pomaže pri njemu. Riječ je o žargonizmu umjesto kojega u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrijebiti riječ primalja. Od imenice primalja ne može se izvesti muški mocijski parnjak. Problem je službeno riješen tako da je naziv primalja asistentica promijenjen u primaljski asistent (bolje bi bilo pomoćnik) i primaljska asistentica (bolje bi bilo pomoćnica). Naziv bi mogao biti i pomoćnik/pomoćnica porodničara” http://jezicni-savjetnik.hr/. Što je bolje u hrvatskom jeziku, riječ babica ili primalja i trebali li ih uspoređivati?

babica ili primalja

Treba li uspoređivati riječi koji nisu na jednom jezičnom presjeku. Babica i primalja, prema osobnoj prosudbi, nije jedno te isto u hrvtaskom jeziku. Babica pripada narodno-razgovornomu jeziku, a primalja – standardnomu jeziku. Osoba koja prihvata („prima“) novorođenče kod porođaja nazivamo primalja, a u narodno-razgovornom (pučko-razgovornom) jeziku i izričaju – babica. To je već odavno poznato. U ruskom jeziku babicu nazivamo – ‘povivaljnaja babka ili povituha’ (od glagola povivati – ‘primati porođaj’). Za primalju imamo naziv ‘akušerka’. Imamo i muški mocijski parnjak za razliku od hrvatskoga – ‘akušer’. Nema smisla ih uspoređivati jer pripadaju različitim oblicma postojanja jezika pa i značenjski i stilski razlikuju. Babica je obilježena riječ, a primlja je standardna. Osim toga, stvara se dojam, oprostite, da jezični savjet pripada ljudima koji nisu završili školu ili nisu pismeni. Uzgred budi rečeno da „u Europi, Dubrovnik prednjači po organiziranoj socijalnoj skrbi za nezbrinutu izvanbračnu djecu i njihove majke. Tu je 1432. godine osnovano sirotište jer je u gradu bilo puno napuštene djece. Sirotište se ubrzo razvilo u rodilište za nezakonitu djecu. Trudna se žena mogla doći prijaviti pod šifrom, roditi dijete i kasnije ga ostaviti na odgajanju. Rodilje su dobivale i novčanu pomoć od četiri groša dnevno“ (https://sh.wikipedia.org/wiki/Babice). Kristina Puljizević u knjizi „U ženskim rukama. Primalje i porođaj u Dubrovniku (1815-1918)“. (Zagreb-Dubrovnik:Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2016.) jedno je poglavlje posvetila porođaju u Dubrovačkoj Republici. Godine 2008. u Hrvatskoj usvojen je Zakon o primaljstvu i postoji Hrvatska Komora primalja, a Međunarodni dan primalja se obilježava 5. svibnja. U svim etnokulturama primalja pa i dobre babice stoje na pragu našega života.

Prema Državnomu zavodu za statistiku Hrvatske i popisu stanovništva iz 2001., stupanj nepismenosti je 1,77 %, odnosno 69.777 osoba starijih od 10 godina potpisat će se križićem, a čak 81,8 % njih ili 57.084 nepismenih su žene. Ne treba, čini mi se, umjetno stvarati za pojedine jezične savjete neku borbu protiv nepismenosti. Svaka riječ, babica i primalja, imaju ili moraju imati svoje mjesto u hrvastkom jezika.

Artur Bagdasarov