– [kasnije Dubrovački muzej, danas Dubrovački muzeji]

„Domovinski muzej [Domorodni muzej; tal. Museo patrio] – Na gornjem katu rečenog palaca [Palače općine/Vijećnice; tal. Palazzo Municipale] nalazi se smješten bogati i interesantni muzej prirodnih predmeta, arheologije i mnogih drugih rijetkosti. Stvoren, od našeg izvrsnog domoljuba vit. Antuna Drobca, koji svojom rijetkom inteligencijom, brižljivom strpljivosti, ne tražeći nikakva troška, učinio je upoznati, kolikom energijom i patriotizmom od jednog samo čovjeka može pridonijeti čast[i] i dobru domovine.
Radi se o poticanju tehničke instrukcije i olakšici, od ministarstva dobiti dozvolu za Kraljevsku višu školu u Dubrovniku. I g. Drobac, kao predsjednik „Camera di Commercio“ [Trgovačke komore], shvati široki nacrt formiranju raznih kabineta (1867.); i vrijednim i širokim i plemenitim darovima skupljenim od „Munifficenza sovrana“, i patriotskom skrbi Dubrovčana, što je efikasno pomoglo, da je u kratko vrijeme okrunjen(o) uspjehom trud i bi uređen muzej narodne povijesti, na čast grada.
Potaknuta patriotskom ljubavi je općina, na korist narodnih ustanova, dala (je) pola gornjeg kata svoga novog palaca; i „Camera di Commercio“ [Trgovačka komora] i spomenuti Drobac prepuste sva svoja prava na [postojeće] zbirke, za postaviti tu „Domovinski muzej“ [Domorodni muzej] (1872.).
Određena je uprava s osobom Pava vit. Rešetarom na čelu, i. r. savjetnikom aule i okružnim kapetanom, još advokatom Matom Dr. Zamanja i vit. Antunom Drobac, a ovom zadnjem bilo je povjereno predsjedništvo doživotno, s mogućnošću da može imenovati zamjenu i zatim nasljednika, koji će vršiti funkciju sve dok se ne imenuje definitivno predsjednik. Za uzdržavanje muzeja, općina i komora se ob(a)vezaše godišnje dati 50 fjorina.
Od dobrovoljnih priloga i dobit[i] od dvije akademije i davanja javne lutrije, konstruirane su: vetrine, police, ormar itd., s troškom od 3500 fjorina; po sebi je značajno, kada se vodila ekonomska restrikcija. God. 1873. u travnju slijedilo je svečano otvaranje i muzej je otvoren za javnost u 10 sati, s javnim tumačem svakog dana.
Velika sala je razdijeljena na 4 (pre)d[i]jela. U prvoj je bila skupljena arheologija. Tu se moglo vidjeti čitavo odijelo kneza Republike, vestit komplet, crveni mantel, uniforma konzula [s] plavim odijelom sa zlatnim obrubom i jedna mala zastava Republike. Tu su još mnogi pečati, raznih ureda Republike, pa novac Republike i jedna delikatna [precizna] vaga, s drugim predmetima koji se odnose na kovnicu dubrovačku, zatim pojedini patenti kapetana u dugom periodu, pa diplome, plakete ispisane, grbovi vlada i kompletna kolekcija novca Republike i jedna srebrna pinceta, nožice [škare] s dugom ručicom za providjeti [pobrinuti se za] umiruće.
U naročitu vetrinu, spremljena je meksikanska kruna, plašt trobojni (Zerape) i jedan štap nezaboravnog cara Maksimilijana; stvari nadvojvode Franja Karla, oca pokojnika, bijaše to posla[n]o vit. Drobcu. U istom ormaru, čuva se busta od alabastra, predstavlja cara i neka djela s divnim uvezom, posvećene od istog autora [dotičnih autora] i dva idola meksikanska. Sve bijaše dar preko nadvojvode Ludovika Karla, brata pokojnog cara.
Tu je i izvanredna količina etrurskih vaza, razne forme, raznih vremena, različite veličine, glave i vaze grčke, feničke i rimske, amfore, grčke slike na vazama, kandelabri, kupe itd.; lamp(ad)e egipatske, lampa s tisuću stampa [‘žigova’]; amuleti i poganska božanstva od ilovače ili metala.
U posebnom ormaru skupljeni su kineski objekti [predmeti] i japanski; oslikani i ukrašeni, raznog materijala i porculana. I na opće divljenje par ogromnih vaza japanskih postavljenih na pijedestal od posebnog drva i jedan drugi par kineskih vaza šesterokupni, procijenjeni od pametnih, na pet tisuća franaka za par; kao iste jedan servis za čaj, vrlo tanak, s odgovarajućim šalicama, i jedan japanski za lavaman [umivaonik]; predmeti najviše vrijednosti, koji zajedno s ostalim rijetkostima bijahu plemenitošću darovani od slavnog našeg domorodca vit. Franja Amerlinga i koje je po njihovoj rijetkosti i podrijetlo, privukoše posebnu pozornost Njegova Veličanstva, kada je u travnju g. 1875. bio u Dubrovniku [o]dajući nam visoku čast.
Zatvara napokon čitavu zbirku bogata kolekcija grbova, koplja i snop perzijski, od alabastra u zlatu, oštrice iz Nubije, razni šljemovi [kacige] i razna stara oružja i novijeg doba.
Drugi dio sale je određen za mineralogiju i geologiju. Vide se nad lijepo izrađenim postavkama i razmješteni po sistemu Hauy, preko 5000 minerala, od karboni[zi]ranog kalcija. Potpuno kvadro [sustavnu tablicu] ima sve minerale Institut(a) rudnika iz Rusije, najbolje primjerke žutog topaza, smaragd iz Urala, tormalin ljubičasti cilindričan, veliki grumen platine i granit istog, od Iriodismine, jedan veliki komad malahita u zelenoj masi smješten, prekrasni primjerci Soimonita, Kukrinita, Uralor[t]ita, itd.; neki minerali od Titana i Schelinija, i jedan komet pali na zemlju g. 1864. u selu Seidlitz. Tu se nalaze rijetki primjerci karboni[zi]ranog kalcija i sufokata [sulfata], najljupkiji fluato [cubico] sjajan [glatki], obilan broj kvarca svake forme i boja; interesantnih kristala od quarca [tal. quarzo ialino – hijalit, stakleni (providni) opal] aero idrata [prizmatični zrako-hidrat], u sadržini dvije kaplje vode, tako da se vidi unutrašnjosti kristala, koji je dobio Drobac od profesora Antuna Catullo, malo prije nego je ovaj prešao u bolji život. Tu se nalaze razasute agave [agate – ahati] i diaspri [jaspisi] šareni i sjajni. Klasa metalnih autopsida je bogata rijetkim primjercima s najvišim znanstvenim interesom; kompletna kolekcija minerala iz Hrvatske, Slavonije, Šlezije i Moravske.
U predjelu Geologija ima vrlo interesantnih [predmeta zbirke] iz Egipta, koja je bila na izložbi u Parizu i koju je direktor muzeja [u Kairu, g.] Figari Bey poslao g. 1868. kao dar za vit. Drobac. Tu se sadrži [nalazi] obilno rijetkih školjaka, fosila, (umivaonik iz) [iz bazena] Beča i obilni fosili i petrefati [petrefakti, okamenotine] iz svakog doba, i svih terena i karbon fosili, itd. Ostalo bi da [se] odredi i razdijeli po epohama i terenima, s povijesnim podacima, da bi se moglo pregledati nekropole paleontologije Dalmacije, iz tercijara po generacijama. Tako je, sigurno pregledao brižno i inteligentno, navedeni Drobac, u svojim mnogostrukim [pre]okupacijama.
Da napokon pregledamo zadnje što je savjetnik države i direktor kabineta Nj. v. Barone Braun, koji je obišao rečeni muzej kao savršeni poznavatelj pohvalio (je) [raspo]red, ukazujući na precizni navod odakle je sve ovo i ispravak nekih manjih propusta.
U odjeljenju treće i četvrte sale, sadrži [nalaze] se bića životinja. Ukratko, slijedeći sistematski red, po kojem su smješteni, označujemo ove zbirke i pojedinu da privučemo opću pažnju [pozornost].
Brojne klase spužba [spužvi] su isključivo iz Jadrana. Lijepi primjerci su doneseni iz četvrte i pete vrsti [vrste], koje se upotrebljavaju u životu, koje [se] nalaze ginganske [gigantske] veličine u Geodiji, i vrlo velika Hesperia [calix], zajedno s pet svojih vrsti [vrsta], mnoge [vrste] (iz) Axinelle i Reniere delikatnih forma, (iz) Ircinie i Sarcotraghi, Suberiti, Tetiti, itd. Zbirka svakako brojna, ipak nepotpuna u Dubrovniku. Samo dvije vrsti [vrste] egzotične koje muzej posjeduje i koje zaslužuju pažnju su: Euplectella [aspergillum] prskalna i Haylonema [spectabilis] spektalna, najbolji primjerci iz Indijskog mora, koje se na prvi pogled čini da su izrađeni rukom.
Klasa Antazoa [je] interesantna [najinteresantnija] i ako bi se moglo sa sigurnošću raspravljati, da u tako malim kabinetima mogu se jednako hvaliti. Izvanredna veličina i delikatne forme pojedinih traže veliku brigu i plemeniti patriotizam kapetana dubrovačkih, koji su čuvali i donijeli iste, takoreći, (antipodi) [iz veoma dalekih krajeva]. Među 150 vrste [vrsta], koje zauzimlju cijelu sobu, gledamo rijetkosti i pojedine postavke: Isis [hippuris], Halomitra [pileus], Coenopsamia [nigrescens], mnoge forme Madrepore, prelijepi i veliki primjerci, koji stoje iza Echinofore, Meandrine, Primoastre, Podabocchie i slično; mnoštvo Simfillie, Cufellie [Cufillie], Trachifille [Trachifillie], Tridocofillie, itd. koje čini zajedno najveći interes za svakog učenog, koji se zanima za sve ovo, [i koji omotani površinski različito stvoreni, tvore široke podmorske nakupine,] a često su uzrok pomorskih nesreća i velike štete za trgovinu.
Tip Echinodermi su individui [primjerci] naši [domaći], pomiješani s mnogo ikzotike [egzotike]. U istim figurira veliki i rijetki Asteracanthion [solaris] sunčan, Asteriscus palmipes, Culcita [coriacea] kožasta, Goniodiscus [pentagonalis] petougaoni iz Pacifika, itd. Tu su mnoge vrsti [vrste] Ofioderma, Ofiolepi iz Južnog mora. [Uz bok našem Cidaris histrix prevelikih trnova, nalazi se C. diadema. Malo naprijed od velikog Echinus melo naših mora, ] što čine kontrast s [malenim] Psammechinima; [dražesni] Ecinocidari i Toxopneusti, Acrocladia [trigonaria] trigonaja s rijetkim i velikim bodljikama; lijepe Mellite, Echinodischi, Brissus [columbaris] golubinji iz Amerike, Clipeastri, itd.
Klasa Holoturioidee [ima] vrlo malo primjeraka, svi su iz Jadrana.
Kolikogod u tipu crvi [Vermi], prikazane su neke klase, one od Briozoi mnoge vrsti, među kojima se razlikuju one od Hornera, Retpora [Retepora], Lepralia, neobične forme vrsta. Mikroskopske Malobesie, Discoparse, Idmonee, Flustre i druge, postavljene su gore vertikalno u odnosnoj busti.
U klasi Annelidi razlikuju se neke vrsti [vrste] Serpula i Afroditi, Eunice [gigantea] orijaška i mnoge vrsti [vrste] očuvane u špiritu.
Prelazeći na tip Artropodi, tu se nalaze uređene kolekcije ljuskara isključivo jadranski[h]. Način na koji su pripravljani i raspoređeni pokazuju pažnju slavnog profesora O. Schmitta, kao ona Njeg. Vis. koje se oservava [promatra] dugo s posebnim interesom, hvali se direkcija [uprava].
Klasa Aracnoidei i Miriopodi, fali gotovo sve.
Klasa insekti čuvana je u 16 kvadra(ta) [slika/pregleda]. Ona se sastoji od rodova i vrsta europskih, dobro razdijeljena relati[v]nim redom. Posebno su neki kvadri originalni iz Japana, koji se sastoji u velikoj količini životinja vrlo jedinstvene vrsti [vrste], koje su klasificirane svaka na svoje mjesto, [te] nedostaje vrijeme i nužno sredstvo [nužna sredstva].
Mnoge tisuće vrsti [vrsta] tipa mekušaca (Molluschi) [Mollusca] nalaze se smještene i sistematski razdijeljene u pet vrlo dugih vetrina horizontalno. Jedna svjetska zbirka, u kojoj sudjeluju i mornari dubrovački sa svojim inteligentnim skupljačima, koji [u ovim zadnjim vremenima] služe na korist znanosti. Međutim, tesori [malakološke riznice/bogatstva] iz Dalmacije nijesu ujedinjeni u posebnu raspodjelu, nego su pomiješani s onim cijeloga svijeta. Ovdje su skupljeni rijetki primjerci. Tu postoji jedan katalog potpun, po kojem se može pregledati i studirati [izučavati] ove interesantne dijelove životinjskog carstva.
U tip[u] kičmenjaka [kralježnjaka] (Vertebrati), klasa ribe, n[ij]e baš bogata u vrstama. Sonovi [ipak dosta egzotični su mnogi suhi, nego u špiritu. Od domaćih vrsta prezentirana su dva] prelijepa primjerka Pteromyzon [marinus] morski, mnoge vrsti [vrste] i grupe Squalidi, među kojim Zygoena malleus, jedan vrlo veliki morski pas [Squalus glaucus] sivkastozeleni i onaj Plectognati Ostracion, razne vrsti [vrste] Ballista, među kojim veliki primjerak šarana (B. carpinus), rijedak među nama [rijedak u nas]. Dolaze zatim Diodonti i Tetrodonti neobične forme, Ortagoniscus mola, jedna ogromna pila (od) Pristris [antiquorum] starinski, itd. U klasi Amfibi[ja, vodozemaca nalaze se naš] Proteus anguis, mnoge Hyle; i onda [u onoj od gmazova], jedan golem udav konstriktor [Boa constrictor], koji među svojim vijugama drži veliku životinju; i jedan manji [dobro prepariran] u stanju počinka; šepurasti i smrtonosni Elaps [coralinus] crven kao koralj i lemniskat [lemniscatus] iz Amerike, naša Vipera [ammodytes] zmija otrovnica i strašna V[ipera] cerastes, jedna je spravljena [preparirana] suha, a druga je u špiritu, itd.
Tu je jedna lijepa zbirka gušterica [Lucertole], krokodila, mnogo individua [primjeraka] iz obitelji Cheloniadi i jedna količina rijetkih primjeraka i interesantnih zmija, (mrki konj [- grješka prijevoda]) [i gušteri] nekvalificirani [po]radi pomanjkanja odnosnog posla [odnosnih uradaka].
U odjeljenju određenu za ptice, (tu) se nalazi svjetska zbirka, vrlo interesantne vrste iz Azije, kao i iz Amerike. Nalazi se tu i mnoge europske vrlo dobro očuvane. Njihov prijatelj Drobac se takmičio s trgovačkim kapetanima, da pošalju ono što je lijepo i interesantno na njihovim putovanjima. Dobar je dio ovoga rijetkost danas, u jednostavnoj koži čuvane s brigom, koja ih smješta na pripadajuće mjesto. Među tolikim znanstvenim blagom, bili smo zadivljeni vrlo elegantnom (naslikanom) Taumalea [picta], možda stari Fenix [drevnih/starih, Fenice degli antichi], što je trebala biti dana u zamjenu jedne druge manje patinirane, ljupki papagaji, jedan veličanstven noj europski, itd. Toliko bogatstvo, da bi figuriralo u bilo kojem muzeju, po naše(m) siromaštvo, ostali su skriveni, da se srce steže. Izvori su muzeja ništa, i veća čuda [od ovih dosad] učinjena (su) od direkcije, nije se nadati da [su] (iz humanosti) [ljudski mogla biti] učinjena. Ovako brojna zbirka i onih ptica koje pjevaju, veličanstveni flamingo (Fenicoteri), labudi (Cigni), pelikani [Pellicani], raznobojni fazani, pauni, trogoni, Rampastri, itd., sićušni kolibri[ći, Collibri], lijepe sove, sokolovi, orl[ov]i i drugih stotine, primjerci svake vrsti [vrste] i rodova, koje bi se moglo izložiti, a koje leže u kašunima na štetu [valjda vrijednosti i savršene države u kojoj se nalaze?], (da budu na uvid). Poslije grifona [bjeloglavih supova] i orlova (s) kojima završava ova klasa (nova), [postoji dragocjena zbirka jaja], (od kojih strada bezbroj gnijezda) [iza kojih dolazi mnoštvo mnogolikih gnijezda].
[Jednako je sa sisavcima]. Ova je klasa (defektna) [manjkajuća] u većem dijelu kabineta, bila bi najbogatija u muzeju, sa sudjelovanjem dubrovačkih patriota. Nažalost, ne računajući na malo više od 80 individua [jedinki], naime jedna količina rijetke kože i očuvane, dobrim je dijelom iz Azije, sjedinjena [zajedno] s mnogim našim [domaćim], stoje zatvorene čekajući sudbinu kao i one od ptica. Među ovim su neke od pogranične Turske, još svake godine dobavlja se jedan par i u pomanjkanju preparatora i od fonda za izdržavanje troška. Ono malo što je izloženo, nosi vrijeme dragocjeno kuratoru [kustosu, muzeobrižniku], koji bi mogao biti namješten za veće interese. Među malim eksponatima pripravljenim, nalazi se ogromna foka [Foca comune], donesena od Neretve, Pelagio [monaco], jedan kengur [klokan, jedna lijepa gazela, Capreolo/srndać/srnjak], jedna Dasypracta [aguti], više vrsti [vrsta] Mustelle [lasice], dvije vrsti [vrste] Nasue, jedan ris, jedan jazavac, jedan veliki polarni medvjed, slijepi miševi [šišmiši] svaki vrsti [svake vrste], među kojima najviši [od letećih sisavaca], Pteropus [edulis, radojedući/slasni] naučen, osam vrsti šimija [majmuna], itd. Preko toga posjeduje mnoge partije [dijelove] koštane i rožaste raznih teških životinja, kao [što su] kit, capidolio [capodoglio – glavata ulješura], riba mač [spada], nosorog, slon, delfin [dupin], itd.
Od dalmatinske flore očuvan je jedan herbarium biljaka fanerogame [cvjetnjače, cvjetonoše], izostala je jedna vrsta, što rastu u dubrovačkom okružju. [Od] agava ima veliki volumen alga suhih na karti, od kojih jedan dio nije još klasificiran i jedna dovoljna [dostatna] zbirka lišajeva.
(Ova) biblioteka [knjižnica] broji tek 40-50 volum[en]a, malo adatan [shodno] za jedan muzej. Tu su rječnici, (razdioba) [prilozi], flora i fauna, djelomični i sl. Djela volumina i sl. [skup(ocjen)ih] nema o svemu; pa zato se gubi vrijeme za nešto naći, [i skoro uvijek s malom sigurnošću], da bi se klasificiralo u dar novom institutu.
Muzej se umnaža i predmeti su divljenje, ne samo u [svjetskoj, svjetovnoj] znanosti, nego miraz [prilog] istih [učenjaka].
Prejasni akademik iz Zagreba, [g.] Špiro Brusina, Zadranin, još je prošle [1875.] godine iznio u ovim terminima [izrazima]: ‘Među tolikim radom pojedinih, i kao u općoj apatiji javnosti, jedina naša Atena, kao prvak kulture među tminama srednjeg vijeka, tako prezentacijom čini iznimku, vodeći jedan muzej narodne povijesti. Imao sam zadovoljstvo posjetiti ga god. 1868.; konstatirao sam velik napredak i najnovije pri otvorenju naše Univerze (u Zagrebu) jedan [ugledni] profesor poslanik Univerze iz Graza, vrativši se tek iz Dubrovnika, uvjeri me, da je vidio objekte [predmete], koji se ne bi našli niti u glavnim kabinetima Europe. On je ne samo bio u Dubrovniku, nego u cijeloj Dalmaciji, koja ima biti zahvalna inicijatoru (cav. [vit.] Drobac), jer je uspio ispuniti ovu prazninu, koja je danas više osjetljiva, koliko više prirodna znanost postaje značajna i [za] opstanak rečenog muzeja, (p)ostaje čast svima. Svitla prava [svijetli pokušaji], koja nam kažu, kako duh asocijacije, daje energiju patriotizmu, da je jedan sam čovjek toliko mogao’. – I učinivši ocjenu, da Dalmacija mora imati provincijalni muzej kao institut, po izboru Narodne skupštine Dalmatinaca, te izloži tako: ‘Oko izbora grada, mora[ju] se smetnuti svaka kampanjska takmičenja; znanost nije nasljeđe grada ili naroda, nego čovječanstva. Koji Dalmatinac ne ide ponosno, da ima zajedničku domovinu, s (već) [nekada] republikom našom Atenom? Od nje prima sudbinu, ona posjeduje muzej, iako nije velik, ali nosi karakter svjetski; to čini domovinu’. (Manuale della Dalmazia V.).
(Učinivši ocjenu) [želimo da] od časa kada je Skupština dalmatinska u zajednici s Općinom i Trgovačkom komorom, provedu bar neki indult [povlasticu, oproštenje ili odgodu plaćanja] muzeju, godišnju doznaku, dovoljne da se vodi evidenc[ij]a skupljenih stvari i tok događaja [i potrebe brige koja nije postavljena pred Upravu], tim više što spomenuti [g.] Drobac dolazi u godine. Bilo bi poželjno da njegov sin, ukoliko završi svoje studije univerze i koji je ljubitelj i inteligentan u ovoj službi, naslijedi oca kao staratelj [curatorio – brižnik]. Može, i čestitamo od srca, nestalo je u Dalmaciji [zlosretnog] duha, kao što je u Dubrovniku, raste osjećaj patriotizma kao ukras čovjeka na korist općine, propagira se ljubav za ovakvu znanost, da u danima u kojima živimo, nadasve cijenimo kulturu i činimo dobro narodu.“
(Petar Bokarica, Prijevodi najstarijih kronika, III. knjiga, (Drugo popunjeno i prošireno izdanje), Dubrovnik, 1988, str. 1018-1025; Stefano Skurla, Ragusa, Cenni storici, A spese dell’ autore, Tipografia sociale, Zagreb, 1876, str. 79-87).

Tekst: Stjepan Skurla
(Prijevod: Petar Bokarica)
[Priredio: Đivo Bašić]