UPOTRIJEBI UMJENTOST KAO ORUŽJE – tri dana zanimljivog programa, predstavljanje knjiga, predavanja, izložba 22. – 25. 9. 2026.

Art radionica Lazareti i Institut Tomislav Gotovac iz Zagreba organiziraju multidisciplinarni program
UPOTRIJEBI UMJETNOST KAO ORUŽJE.
Program će otvoriti djalog o umjetnosti i aktivizmu te kroz kolekciju i kustosko vodstvo Darka Šimičića pružiti uvid u umjetničke i aktivističke akcije i pokrete u Europi i bivšoj Jugoslaviji od 1920-ih do danas.
Sudjeluju: Dubravka Đurić, Miško Šuvaković, Darko Šimičić, Saša Šimpraga i Staša Aras.
raspored događanja

utorak, 22. 9. u 19:30 sati – književno večer Dubravka Đurić u razgovoru sa Stašom Aras
Povod za razgovor s Dubravkom Djurić je antologija Tela i jezici u pokretu: savremena ženska poezija u postjugoslovenskim kulturama (Rekonekcija, Novi Sad, 2024.), u kojoj se postavlja pitanje odnosa feminizma i poezije, i poezije kao suvremene prakse otpora u poeziji same antologičarke, posebno u zbirci Ka politici nade (Nakon rata) iz 2015. Pjesnikinja će govoriti o svojim novim pjesmama u kojima se javlja tema ekologije. Razgovor vodi Staša Aras.
Dubravka Đurić je rođena 1961. u Dubrovniku. Po zvanju je redovna profesorica, bavi se poezijom, pjesničkim performansom i teorijom poezije, kao i feminizmom. Jedna je od osnivačica časopisa ProFemina, pokrenula je Ažinovu školu poezije i teorije kao zajednicu pjesnikinja koje se bave pjesničkim eksperimentom. Sa Miškom Šuvakovićem je uredila knjigu Impossible Histories: Historical Avant-Gardes, Neo-Avant-Gardes, and Post-Avant-Gardes in Yugoslavia, 1918-1991, The MIT Press 2003. Godine 2022. dobila je nagradu „Anđelka Milić“ koje dodjeljuje Sekcija za feministička istraživanja i kritičke studije maskuliniteta za cjelokupni rad u polju feminističke teorije.

srijeda, 23. 9. u 19:30 sati – predavanja i promocija knjige
Miško Šuvaković: Izlazak iz umjetnosti
Postoji paradoksalna žudnja : izaći iz umjetnosti u život ili spojiti umjetnost i život ili djelovati u kontradiktornoj i antagonističkoj stvarnosti.
Ukazat ću na različite modalitete djelovanja na granici umjetnosti i života:
– djelovati pod uslovima partijskog zadatka (Alexei Gan, Oto Bihalji Merin)
– djelovati na način kako priroda djeluje (John Cage, Robert Smithson)
– oblikovati socijalnu skulpturu unutar društvenih konflikta (Joseph Beuys)
– izaći iz svijeta umjetnosti u stvarni život u prirodi (Grupa OHO)
– otvoriti vrata muzeja i galerija ka ulici (Victor Burgin, Grupa šestorice autora iz Zagreba),
– da li je moguće spasiti čovječanstvo (Andreja Kulunčić)
– osloboditi neočekivani afekt usmjeren na ljudsko tijelo (Zoran Todorović, Slaven Tolj)
– itd.

Miško Šuvaković je rođen sredinom dvadesetog stoljeća u Beogradu. Po zvanju: profesor emeritus. Po interesu: teoretičar umjetnosti i estetičar. Bavi se epistemologijom moderne i suvremene umjetnosti. Radio je u polju analitičke umjetnosti 70ih, u polju teorije u umjetnosti od osamdesetih do danas. Kod izdavača kao što su Horetzky objavio je Pojmovnik suvremene umjetnosti, i DAF objavio je Neoavangardna i konceptualna umjetnosti u Hrvatskoj. Povodom knjige Konceptualna umjetnost priredio je seriju izložbi o arhivskom radu u konceptualnoj umjetnosti (Novi Sad, Beograd, Maribor. Zagreb, Niš)

Saša Šimpraga: Budućnost sjećanja
Virtualni muzej Dotrščina jedan je od najvažnijih i dugovječniji memorijskih projekata u Hrvatskoj. Povod za razgovor je novoobjavljena knjiga u kojoj se nizom eseja i obiljem reprodukcija u prvi plan stavljaju aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina u sklopu kojih je ostvarena značajna suvremena angažirana umjetnička produkcija i razvijen inovativni i u Hrvatskoj jedinstveni obrazovni program. Umjetničke radove u čast žrtava fašizma na Dotrščini ostvarilo je niz umjetnika i umjetnica: Saša Šimpraga, Davor Sanvincenti, Slaven Tolj, Daniel Kovač, Zoran Pavelić, Gildo Bavčević, Sandra Sterle, Tonka Maleković, Driton Selmani, Diana Sokolić, Vlado Martek, Patricia Pisani, Tomo Savić- Gecan i Matej Gvaula.

Saša Šimpraga je aktivist i publicist. Osnivač je i voditelj međunarodnog projekta Virtualni muzej Dotrščina te autor niz projekata u domeni kulture sjećanja i politika pamćenja. Autor je tri knjige o Zagrebu: Zagreb, javni prostor; Grad je sinteza i Mikrourbanizmi, i urednik nekoliko knjiga u području arhitekture i umjetnosti.
Moderator: Darko Šimičić.

petak, 25. 9. u 19:00 sati – predavanje i otvorenje izložbe UPOTRIJEBI UMJETNOST KAO ORUŽJE
kustos: Darko Šimičić

Izložba predstavlja jedan od mogućih pogleda na povijest angažirane umjetnosti — prakse u kojoj se umjetnički rad povezuje s političkim djelovanjem usmjerenim prema humanijem i pravednijem društvu. Takav angažman obuhvaća podršku obespravljenim i ugroženim pojedincima i skupinama, sudjelovanje u oslobodilačkim borbama i antiratnim kampanjama irazličite oblike građanskog neposluha. Angažirana umjetnost i političko djelovanje međusobno se nadopunjuju u suprotstavljanju autokratskim režimima i štetnim društvenim pojavama. Umjetnici i aktivističke skupine zajedno upozoravaju na društvene probleme te potiču javnost na pozitivne promjene. I kada se borba čini neravnopravnom ili uzaludnom, i mali pomaci mogu približiti konačnom cilju.
Izložba nelinearno prati razvoj umjetničkog angažmana: od dade i socijalne umjetnosti, preko partizanske umjetnosti i ekološkog aktivizma, do suvremenih primjera političke umjetničke prakse. Na izložbi će biti pokazana djela umjetnica i umjetnika, te knjige i dokumenti umjetničkih i aktivističkih grupa i projekata: Đorđe Andrejević Kun, Ljubo Babić, Joseph Beuys, Forensic Architecture, Felix Gonzalez-Torres, Tomislav Gotovac, Georg Grosz, Igor Grubić, John Heartfield, Krsto Hegedušić, Jo Klek (Josip Seissel), Arijana Lekić-Fridrih, El Lissitzky, Vlado Martek, Marijan Molnar, Edo Murtić / Zlatko Prica, Davor Pavelić, Max Pechstein, Praxis, Ben Shahn, Adania Shibli, Srđ je naš, Odette Steiner, Mladen Stilinović, Josip Stošić, Slaven Tolj, Ivana Tomljenović, Umjetnička grupa Zemlja, Virtualni muzej Dotrščina i nepoznati umjetnici.
Prije otvorenja izložbe kustos izložbe održat će performativno predavanje i stručno vodstvo.
Izložba ostaje otvorena do 20. 10. 2026.
Radno vrijeme: Ponedjeljak – petak, 11 – 20 sati