Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik i Galerija Flora sa zadovoljstvom Vas pozivaju na otvorenje izložbe i izvedbu Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo ‘Arahnofonija br. 4′  24.9. – 27. 9. 2026.
izložbeno-izvedbena instalacija za vrt i Galeriju Flora
koje će se održati u četvrtak 24. rujna u 18 sati u Galeriji Flora.
Izložbena instalacija se može pogledati do 27. rujna svaki dan od 11-18 sati.

Program:

24. rujna 2026. u 18 sati: zagrijavanje instalacije i izvedba
25. rujna 2026. izložbena instalacija i vodstvo kroz Arahnofoniju (16-17 h vodstvo)
26. rujna 2026. izložbena instalacija i vodstvo kroz Arahnofoniju (16-17 h vodstvo)
27. rujna 2026. izložbena instalacija i vodstvo kroz Arahnofoniju (11-12 h vodstvo)

*

Iz oklopljenog instrumentarija Parainstituta Indoš postavljen je od 24. do 27. rujna 2026. u Galeriji Flora izložbeno-izvedbeni gudački kvartet ekstremnog muzičkog kazališta za četiri stavka Arahnofonije, Arahnina učenja o vječnom vraćanju najlakšeg tereta postojanja. Nepodnošljivu lakoću utjelovljuje čelična četverodijelna zvučna skulptura u čijoj su unutrašnjosti očuvani klasični instrumenti. Njihova je prekrivenost dvostruka. U vrtu i sobama, drveni puževi i žice zategnute čivijama oklopljenih violončela još proviruju kroz svoja čelična kućišta između žičanih opruga, ali željezni surogati violine i kontrabasa ne propuštaju pogled u nutrinu svojih tijela. Arahnino uho prisjeća se žičanih vibracija pohranjenih gudačko-opružnih kvarteta i njegovih modela čeličnih i megafonskih gudala, igala, magnetskih ruku i slobodno padajućih magneta iz rekvizitarija duhovno recikliranog kazališta, pronađenih i prenamijenjenih industrijskih i vojnih trzalica. Lakoća je zarobljena, okovana i sačuvana. Četiri stavka Arahnofonije za oklopljeni kvartet zrcale instrumentali druge četverodijelne skupine željeznog violončela, megafonskih gitara, željezne violine i spojenih opružnih rebara za sonifikaciju Arahnine mreže.

Arahnofoničari prstohvatima vibriraju hvataljke okomito nategnutih opruga, žice akustično-megafonskih gitara, čivije metalnih violončela, konjiće produženog trapezoidnog opružnog violončela, žičnjake metalne violine arahnofonirajući elektornično ili poluakustično njihova drvena ili metalna rezonantna tijela. Glasovi arahnofoničara Damira Bartola Indoša i arahnofoničarke Tanje Vrvilo opterećeni su parmenidovskim tonovima. Za svaku ruku vrijede četiri odnosa: Što je ton svjetliji ili tamniji, nit je bliže ili dalje onome koji sluša. Što je grublji ili nježniji početak tona, to je više ili manje niti povezano s početnim čvorom. Što je zvuk postojaniji ili nepostojaniji, to je nit duža ili kraća. Što se više zvukova preklapa, to je mreža toplija ili hladnija. Oni koji osluškuju kreću se po niti koja prati os lakoće paukove mreže. Dok prsti sviraju, čuje se zvučni prikaz niti smještenih u rezu okomito na os arahnofonije. Bilo ih je mnogo i raznih. Arahnofoničar i arahnofoničarka oklopljuju otvaranje svijeta u čovjeku u trenutku suspenzije ljudske animalnosti i njegove automatonizacije, kobni eros kukca bespovratno skončanog u Arahninoj mreži. Hvataju oblik Arahninog udaljenog radara.

Oklopljeni kvartet za arahnofikaciju izvodi žive i automatonske teme postajanja Arahnom, prizivajući tonove životinjskih fragmenata iz zapisa Heraklita, Alberta Fortisa, Henryja Davida Thoreaua, Maxa Schellera, Friedricha Nietzschea, Zorana Šilovića.

***kratke biografije:

Damir Bartol Indoš je performer, kazališni i vizualni umjetnik, stvara eksperimentalne muzičke instrumente, zvučne skulpture i grafičke partiture. Bio je član neoavangardne kazališne grupe Kugla Glumište s kojom je stvarao i izvodio niz utjecajnih akcija i performansa u razdoblju od 1975. do 1981./1982. Tijekom 1980-ih, kao pokretač tvrde frakcije nazvane Grupa Kugla, DB Indoš je radio seriju grupnih i solo performansa, a od 1990-ih, pod imenom DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta ostvaruje niz projekata i gostovanja u zemlji i svijetu s brojnim domaćim i stranim umjetnicima. U protekla dva desetljeća u suautorstvu s glumicom i filmologinjom Tanjom Vrvilo realizira eksperimentalne kazališne radove i performanse koji su gostovali na brojnim domaćim i međunarodnim festivalima. Kao kazališni redatelj bio je član HZSU-a, a u sekciji kazališne scenografije ULUPUHA-a. Dobitnik je medalje Grada Zagreba 2009. za doprinos alternativnoj kulturi Hrvatske, prve nagrade na natječaju MSU THT 2011. za zvučnu skulpturu Šahtofon, grupne nagrade hrvatske selekcije na 13. Praškom kvadrijenalu, 2015. za korištenje scenskog prostora u koautorstvu s Tanjom Vrvilo u predstavi Tosca 914, a Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo u kazališnoj umjetnosti 2023.

*
Tanja Vrvilo je izvedbena umjetnica, filmologinja i filmska kustosica čiji rad povezuje radikalne umjetničke prakse i obrazovanje. Posljednih 20-ak godina suautorica je i izvođačica u brojnim multimedijalnim predstavama s izvedbenim i vizualnim umjetnikom Damirom Bartolom Indošem I Kućom ekstremnog muzičkog kazališta. Pokretačica je Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma, međunarodnog festivala o politikama filmskog kustostva, koji se od 2007. odvija u Zagrebu i Rijeci. Vodila je dodiplomski studij filma i predavala na filmskoj akademiji film.factory Béle Tarra u Sarajevu, suradnica je filmskim seminarima The European Graduate School Saas-Fee, trenutačno predaje na Odsjeku za Film i video te na Odsjeku za Kazališnu umjetnost – Gluma na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Autorica je i prevoditeljica mnogih eseja i urednica publikacija te kustosica niza redovnih i festivalskih filmskih programa za različite dispozitive. Zajednički rad s DB Indošem i drugim hrvatskim umjetnicima nagrađen je na Praškom kvadrijenalu 2015. i 2019. godine, a politike šahtofonskog kazališta u sklopu monumentalnog izložbeno-izvedbenog projekta Šahto-kultura (2024.-2026.) u Zagrebu i Portorožu. Kao samostalna umjetnica članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske zajednice filmskih kritičara.